Slučaj oko norveškog ulagača PPK na Hvaru otvorio je stalno pitanje kočenja lokalnih vlasti u pojedinim projektima, no i drugu stranu pitanja – može li se investitor koji je u startu kupio poljoprivredno zemljište jer mu je netko obećao da će biti prenamijenjeno u turističko shvatiti kao ozbiljan investitor?
Ako vas netko na razini lokalne vlasti uvjerava da će se novim prostornim planom zemljište prenamijeniti, možda u sređenoj državi ne bi trebalo biti ništa upitno. Ipak, Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI-ja), poručuje da u ovom slučaju nije ništa obećala država pa ne treba nju prozivati, nego je vjerojatno obećanje dao pojedinac.
– Zato bi bilo fer da ulagač izađe s imenom tog pojedinca. Ulagač sadi tikve s pojedincima, a državi se onda ispostavlja račun – kaže Pejnović.
Rizični projekti
Usto upućuje i na nered u lokalnim jedinicama, gdje se obećavaju prenamjene ili se poklonjena državna zemljišta prodaju ulagačima i na tome zarađuje, a što je nedavno bio slučaj sa zemljištem u općini Sibinj. Zato Pejnović poručuje da ubuduće država više neće darivati lokalcima zemljište, nego samo davati na uporabu, osim zemljišta za, primjerice, škole, vrtiće... A za već darovana zemljišta općina će prihode od prodaje morati proslijediti u državni proračun.
Mladen Pejnović i Damir Novinić. Foto: Patrik Macek/Pixsell, Daniel Kasap/Pixsell
– Preprodajama i zaradama se mora stati na kraj – poručuje.
Norveški PPK je ušao u projekt znajući od početka da je rizičan jer se kupovalo poljoprivredno zemljište. Uvjeti za mogućnost gradnje stvoreni su tek izmjenom prostornog plana županije u listopadu prošle godine, no zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa projekt je zakočen. Lokalna vlast može sada požuriti investiciju, što je i državi cilj.
Poduzetnik Tomislav Horvatinčić kupio je svojedobno poljoprivredno zemljište na Krku, moguće uz nečije obećanje da će se prenamijeniti u turističko, no općina za takvo što više nema mogućnost. Uvjet za početak gradnje nakon prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije omogućen je na Šolti grčkom fondu Dolphin capital. Tu je investitor kupio turističko zemljište, a kasnije se kao i u slučaju PPK država javila kao vlasnik tog zemljišta koje je Dolphinu prodala općina.
– U kontaktu smo s investitorom, nadamo se brzom rješenju i tada se projekt može početi realizirati kao strateški – kaže Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije.
Bosanka na čekanju
Dugogodišnji je sličan primjer na Mljetu, gdje rješenje sudskih procesa za početak ulaganja čeka ruski investitor. Projekt Bosanka mogao bi uskoro početi, a zakočen jer je županija protiv, a grad je za gradnju tog turističkog kompleksa.
Dobro ste se sjetili. Ja vec deset godina pisem o otimacini "domacih" i njihovom serifovanju. Milijuni i Milijuni kvadrata najboljeg zemljista su nestali. Nije placka stoljeca placka banki, INE, Plive, Podravke,...HEP-a, HAC,....itd,...itd,.....Pljacka milenijuma je pljacka lokalnih serifa i njihovih obitelji. Pogledajte Njuskalo i vidjecete kakva se zemljista prodaju i po kojim cijenama. Ljudi su oteli milijarde i milijarde eura.