„Hrvatskom pravopisu” Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), kojim se škole i fakulteti služe gotovo tri godine, prijeti povlačenje iz službene uporabe. To bi se moglo dogoditi nakon što je Predrag Šustar, tehnički ministar znanosti, obrazovanja i sporta, imenovao novo Upravno vijeće IHJJ-a i na njegovo čelo postavio jezikoslovku Sandu Ham. Njezino je imenovanje sporno jer „miriše” na sukob interesa. Sumnju izaziva podatak da je dr. Ham suautorica konkurentskoga “Hrvatskoga školskog pravopisa”, koji je bivši ministar Željko Jovanović povukao iz službene uporabe i preporučio institutski pravopis. Stoga bi ona, a riječ je o jednoj od najvećih kritičarki institutskoga pravopisa, u službenu uporabu sad mogla vratiti svoj pravopis. Što o svemu kaže ravnatelj IHJJ-a dr. sc. Željko Jozić?
Mislite li da je ministar Šustar imenovao novo Upravno vijeće da bi smijenio vodstvo IHJJ-a? Ima li, kao tehnički ministar, uopće ovlasti za takve poteze?
– O ovlastima i legitimnosti odluka ministra znanosti ne želim govoriti jer nisam ni političar ni pravnik. Govorim kao jezikoslovac i ravnatelj Instituta.
A sumnjate li da ta odluka ima političku pozadinu?
– Ne vjerujem da je riječ o političkoj odluci, jer mene se ne može vezivati ni uz jednu političku stranku. Moja je politička stranka – hrvatski jezik.
Prijeti li opasnost vašem pravopisu? Hoće li ga dr. Ham pokušati izbaciti iz uporabe, a u škole vratiti svoj pravopis?
– Suautorica konkurentskoga pravopisa kao nova predsjednica Upravnoga vijeća ne može odlučivati o institutskome pravopisu izravno, ali može neizravno. Siguran sam da će na toj novoj funkciji učiniti sve što može kako bi ostvarila misiju rušenja svih onih i svega onoga što je dovelo do smanjivanja njezine, i ne samo njezine, materijalne koristi.
Slutite, dakle, da će rušiti vodstvo IHJJ-a i vas kao ravnatelja?
– Takva slutnja nije bez osnove. Upravo ljudi iz najužeg kruga prof. Sande Ham otvoreno u nekim tiskovinama i na portalima već dulje vrijeme pišu kako je nužno „smijeniti vodstvo Instituta i Institut pripojiti Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti”, pozivaju aktualnog ministra da „razmisli o sudbini Instituta i da mu onemogući daljnji rad”, a „Hrvatski pravopis” Instituta demonizira se više nego novosadski te ga „što prije treba staviti izvan funkcije” i vratiti „Hrvatski školski pravopis” kojemu je dr. Sanda Ham suautorica.
Smatrate li da je riječ o sukobu interesa?
– Naravno. U slučaju dr. Sande Ham riječ je o klasičnome financijskom sukobu interesa jer je suautorica pravopisa koji je „Hrvatskim pravopisom” Instituta izgubio preporuku za uporabu u školama. Dr. Ham sama je priznala da prima autorski honorar od svakog prodanog primjerka „Hrvatskoga školskog pravopisa” (dosad četiri izdanja, a pretpostavlja se da je riječ o više desetaka tisuća prodanih primjeraka od 2005. do 2012. godine), a opće je poznato i samorazumljivo da je objavljivanjem besplatnoga pravopisa Instituta na adresi pravopis.hr prije točno tri godine drastično pala prodaja pravopisa od čije je prodaje dr. Ham ostvarivala materijalnu korist.
No, frapira činjenica kako takav sukob interesa čak nisu ni pokušali prikriti i kako se u ovim prevratnim vremenima ne biraju sredstava pa mi je tako jedan izdavač pravopisa u neformalnome razgovoru rekao kako nema cijene koju neće platiti da svoj pravopis ponovno vrati u škole, jer su zarade očito bile astronomske.
Dr. Sanda Ham jedna je od najžešćih kritičarki vašeg pravopisa i kao znanstvenica?
– Treba lučiti znanstvenu kritiku od financijski motivirane kritike. U znanosti nema napretka bez recenzije, odnosno kritike. Upravo smo mi autori „Hrvatskoga pravopisa” prvi put u povijesti pokrenuli široku javnu raspravu o pravopisnim rješenjima i dobili više od 400 primjedaba i sugestija te smo u skladu s tim primjedbama preinačili svoja pravopisna rješenja. Preporuka MZOS-a za uporabu u školama temeljila se na činjenici da je naš pravopis nastao u središnjoj nacionalnoj ustanovi za proučavanje hrvatskoga jezika, da je bio otvoren za kritiku kao ni jedan pravopis dotad, da su ga recenzirali vrhunski pedagozi, metodičari, profesori i znanstvenici. Kao rezultat cijele te naše pravopisne djelatnosti danas su potpuno zaboravljeni svi školski problemi s različitim pravopisnim rješenjima jer su svi udžbenici, prvi put od hrvatske samostalnosti, usklađeni samo s jednim pravopisom, sav nastavni plan i program također, državna matura i sva školska natjecanja provode se samo prema jedinstvenom pravopisu IHJJ-a.
Koji su glavni prigovori dr. Ham vašem pravopisu?
– Mislim da je to potpuno nebitno. Da smo se vodili rješenjima identičnim njezinima, opet ne bismo bili pošteđeni njezinih prigovora.
Je li „Hrvatski pravopis” IHJJ-a zaživio u praksi?
– Itekako. Osim školskog sustava, njime se služe gotovo svi mediji i izdavači. To uopće ne čudi: pa mi smo u svojim rješenjima slijedili modernu hrvatsku pravopisnu praksu. No, kaže se da pravopisu treba pet-šest godina da potpuno zaživi. Dakle, tek smo na pola puta
Prišivaju nam etiketu "slabih Hrvata"
Neki drugi žestoki kritičari vašeg pravopisa tvrde da su jezična rješenja u njemu zasnovana na „vukovskom pristupu”, da ga je donijela „nenarodna politika”, da je zanemario hrvatsku jezičnu tradiciju itd. Ispada da ga je radila skupina koja baš ne voli svoj jezik i zemlju?
– Prišiva nam se etiketa „slabih Hrvata” iako je IHJJ samo u ove četiri godine, koliko sam mu na čelu, objavio 56 jezikoslovnih izdanja, pokrenuo prvi znanstveno-popularni časopis „Hrvatski jezik”, manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika te niz besplatnih mrežnih resursa uz pravopis.hr. Naši znanstvenici i institutska izdanja dobili su nekoliko državnih nagrada, a IHJJ proglašen je najboljim humanističkim institutom u Hrvatskoj, pa mi nije jasno kako je moguće njegov rad okarakterizirati tako kako kažete.
>> Pravopisna previranja u nas uvijek su vezana uz smjenu vlasti
dosta više te srbizacije - kad samo čuješ kako čak i na nacionalnoj TV voditelji prostom govore riječi kao što je "dešava" i slično i koliko se je to rasprostranilo i uvriježilo u narodu .....