Podaci iz svijeta ukazuju na dramatičan porast govornih teškoća kod djece. Prema istraživanju Komodo Healtha, oko 1,5 milijuna američke djece u dobi do 12 godina lani je dijagnosticirana neka od govornih teškoća u odnosu na prosječnih pola milijuna dijagnoza zajedno za 2018. i 2019. godinu. Najviše su pogođena djeca do dvije godine, s porastom dijagnoza od 136 posto u 2022. u odnosu na stopu prije pandemije. Slični podaci stižu i iz Velike Britanije, gdje je broj petogodišnjaka i šestogodišnjaka koji trebaju govornu i jezičnu podršku u školi porastao 10 posto tijekom 2021., izvijestio je BBC.
Polovina logopeda u Zagrebu
Navodimo ove podatke u nedostatku podataka za Hrvatsku jer iako nije uputno uspoređivati govorne teškoće u različitim zemljama s obzirom na to da su jezici različiti, način života diktiran mobitelima svima je zajednički pa nema sumnje da je stil odrastanja jedan od uzroka porasta ovih teškoća kod djece. U isto vrijeme, u Hrvatskoj su logopedi teško dostupni i pregled se čeka u rasponu od nekoliko mjeseci do godinu dana.
– To je posebno problematično u dječjoj dobi. Kad netko kaže roditelju koji traži pomoć za svoje dijete da dođu za godinu dana, to je besmisleno – rekao nam je prof. dr. Zdravko Kolundžić, voditelj studija logopedije na Sveučilištu u Rijeci, s kojega će za dvije godine izaći prvi magistri logopedije. Kolundžić ističe da su usluge logopeda koje plaća HZZO, državni proračun i lokalni proračuni nejednako raspoređene u Hrvatskoj.
VEZANI ČLANCI:
– Zbog toga dio roditelja vodi djecu u Zagreb u kojemu je gotovo polovina svih logopeda u zemlji, pa je i u Zagrebu gužva. Mnoge zdravstvene, predškolske ustanove i škole nemaju logopeda. Bilo bi dobro omogućiti pružanje logopedskih usluga na razini primarne zdravstvene zaštite, u domovima zdravlja, jer će tako biti dostupnije i u manjim sredinama. Nemam informacije o privatnoj praksi, ali znam da se i te usluge čeka – kaže Kolundžić dodajući da već dulje od deset godina logopedi uzalud pokušavaju dobiti zakon o logopedskoj djelatnosti.
– Takav bi zakon uredio logopediju i osigurao kvalitetu usluge u cijeloj zemlji. Ovako imamo i usluge koje nisu logopedske, a pružaju se kao logopedske, ljudi daju novac, no djelatnost nitko ne kontrolira. Roditelji najprije svakako trebaju provjeriti kome vode dijete – napominje profesor.
Logopedija je jedan od najtraženijih studija jer su potrebe velike, a upisne kvote godinama su iste. U Hrvatskoj je trideset mjesta na studiju u Rijeci i pedeset mjesta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (ERF) u Zagrebu.
VEZANI ČLANCI:
– Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet podigao je upisne kvote na 80 studenata za jednu generaciju, ali onda je teško održati kvalitetu nastave jer treba organizirati praktičnu i teoretsku nastavu – objašnjava Kolundžić zašto je zahtjevno podići upisne kvote. I pri osnivanju riječkog studija naišli su na gotovo nepremostive teškoće, među ostalim zbog manjka ljudi s izborom u znanstvena zvanja.
– Resorno ministarstvo zaista daje koeficijente, daje radna mjesta, ali nemate koga zaposliti – ističe.
Nema podataka o tome koliko logopeda nedostaje, ali prema njegovoj procjeni riječ je o stotinama logopeda koji bi uslugama pokrili cijeli teritorij zemlje. Poslodavci se ne odlučuju na raspisivanje natječaja jer ne postoje logopedi na tržištu rada i često se zapošljavaju nestručne osobe. Magistri i magistrice logopedije s riječkog sveučilišta, kaže Kolundžić, djelomično će poboljšati situaciju, posebno na području Primorsko-goranske i Istarske županije, ali i prije toga trebat će otvarati nova radna mjesta.
VEZANI ČLANCI:
Riječki profesor smatra da je porast broja djece s govornim teškoćama dijelom posljedica bolje i kvalitetnije dijagnostike i skrbi, a dijelom načina života u kojemu je sve manje žive riječi, prijeko potrebne za uredan tijek usvajanja jezika i govora.
Teško slijede zahtjeve škole
– Živa je riječ nezamjenjiva. Nije isto gleda li dijete priču na ekranu ili je sluša od nekog člana obitelji. I zahtjevi su veći. Očekuje se da početkom osnovne škole dijete ima uredan jezično-govorni status. Nekad je to bilo fleksibilnije, a sad je program takav da djeca koja imaju jezične teškoće i poremećaje izgovora teško udovoljavaju zahtjevima škole. Danas djeca pišu diktate nakon što su svladala samo pet slova, to je stres, ne znam čemu to – kaže Kolundžić dodajući da zbog čitanja i pisanja pati cijeli obrazovni sustav. Kad imate dijete koje nije automatiziralo vještinu čitanja i pisanja u trećem razredu, objašnjava, ono ne može napredovati jer je cijeli obrazovni sustav utemeljen na čitanju i pisanju. Pravovremena dijagnoza i terapija poremećaja izgovora kod djece predškolske dobi zbog svega toga je iznimno važna.
VIDEO Sramotno ponašanje ispred trogirskog Doma zdravlja: Hitna čekala 8 minuta da se makne parkirano vozilo
Zapadna indoktrinacija koja počinje već u ranoj dobi.