Proteklog tjedna Crkva u BiH objavila je dramatične podatke kako se broj vjernika u 2014. u odnosu na 2013. smanjio za 11.333. Prema tom popisu, u 2014. u BiH su bila samo 420.294 katolika. To znači da je sada broj manji nego prije jednog stoljeća. Naime, na popisu 1910. godine 434.061 osoba izjasnila se kao rimokatolik. Nakon tog popisa prije sto godina, u prosjeku broj Hrvata povećavao se godišnje za četiri tisuće. Tako je pred sami rat 1991. broj narastao na oko 800 tisuća. Nakon što sada imamo podatke koje je objavila Crkva, nameće se logično pitanje – gdje je nestalo pola jednog naroda?
Još nisu objavljeni službeni rezultati posljednjeg popisa (2013.) stanovništva.
Prema nekim procjenama, Hrvata će, po njemu, biti oko 570 tisuća. Razlika između crkvenog i državnog popisa je u tome što svećenici nisu popisivali ateiste i one koje nisu za vrijeme blagoslova zatekli u njihovim domovima. Za razliku od crkvenog popisa, na državni su se mnogi dolazili evidentirati iako žive u inozemstvu.
Mnogo je krivaca za egzodus Hrvata: rat, nepravedni politički sustav, socijalno stanje društva, nezaposlenost, bošnjački unitarizam, srpski separatizam, hrvatska nesposobnost i nesloga... Svi su dali doprinos današnjoj poražavajućoj slici. Nažalost, stanje i kod Bošnjaka i Srba je slično, ali s jednom bitnom razlikom. Hrvati imaju prilično snažnu alternativu ostanku u bh. neizvjesnosti, a to je hrvatska, odnosno europska putovnica. Baš zato je potrebno uložiti mnogo više truda i energije kako bi se mlade generacije bh. Hrvata zadržale u domovini.
Za početak, ako BiH, Europa i svijet žele u ovoj državi sačuvati i Hrvate, prije svega moraju nad njima zaustaviti političko nasilje. Uostalom, pred njihovim očima događa se ponižavanje i razvlašćivanje.
Nastavi li se ovako, za dvadesetak godina bh. Hrvate svest će na tristotinjak tisuća i politički nerelevantni čimbenik. Kreatori takvoga scenarija ušutkavaju sve one koji se tome suprotstave. Kao, primjerice, zahtjeve Hrvatskog narodnog sabora o preustroju BiH. Jednako tako završava i svaka inicijativa Hrvatske u zaštiti svojih sunarodnjaka.
Stoga, Hrvati moraju napraviti snažne vidljive zaokrete u svojoj politici prema BiH. Prije svega, trebaju preuzeti inicijativu u izgradnji njezine europske budućnosti. Ova država ne treba previše ni Srbima ni Bošnjacima. Entitete Republiku Srpsku i Federaciju pretvorili su u svoje suverene republike pa BiH kao država danas najviše treba Hrvatima. Nažalost, dio njih nasjeda na propagandu kako je treba rušiti. Time pomažu baš onima koji centralizmom i unitarizmom žele BiH bez Hrvata. Štoviše, umjesto da se njih razobliči kao rušitelje BiH, medijski se iskoristi svaka nepromišljena izjava Hrvata za njihovo kolektivno etiketiranje. Zbog toga moraju unutar svoga korpusa stvoriti pravi pokret za izgradnju europske BiH. Snažan i iskren! U to trebaju uvjeriti Bošnjake, Srbe, Europu... I sebe. Domovina koja se poštuje i gradi bit će najveća poruka mladima da ostanu u njoj živjeti.
Iz takvog ozračja izrast će još jedan važan preduvjet za opstanak Hrvata u BiH, a to je sloga bosanskih i hercegovačkih Hrvata. Ona će biti najveći ulog za pokretanje unutarnjeg uređenja države. Kada se to dogodi, svi će se umjesto politici posvetiti poslu. Racionalnija država donijet će nova radna mjesta. I tako zaustaviti mnoge koji danas žele otići. Na koncu treba promijeniti politički pristup prema migracijama.
Umjesto ministarstava za izbjeglice, treba uvesti ministarstva za useljeništvo i mlade. Sada, boreći se za fiktivne povratke iseljenih u ratu, ne primjećuju egzodus u miru. Dok oni godišnje vrate nekoliko starijih obitelji i sagrade stotine kuća u kojima neće nitko živjeti, iz države odlaze tisuće mladih. Ako se njih u BiH ne zadrži, nikakva Europa i svijet neće sačuvati hrvatsku opstojnost. Pa i bosanskohercegovačku. Snaga BiH mjerit će se i po tome koliko će u njoj ostati živjeti i hrvatskih mladića i djevojaka. A snaga hrvatske budućnosti izrastat će iz njihove djece. Samo tako na svakom sljedećem popisu broj katolika u crkvenim knjigama može biti veći
Interesantno je to da je i pravoslavaca bilo mnogo više u Hrvatskoj do pre 20 godina.