Ursula von der Leyen posjetila je Infineon, vodeću njemačku tvornicu čipova koja se nalazi u Dresdenu i položila temeljni kamen na proširenje proizvodnih pogona u vrijednosti pet milijardi eura. - Dresden je bez sumnje digitalni svjetionik Europe - rekla je predsjednica Europske komisije. Novi dio, nazvan Smart Power Fab, trebao bi donijeti novih tisuću radnih mjesta kada se postrojenje kompletira, što bi trebalo biti 2026. godine.
U tom novom pogonu proizvdile bi se pločice poluvodiča od kojih se rezanjem dobivaju čipovi, a podiže se kako bi se zadovoljila rastuća potreba za poluvodičima kojih je i dalje glavni dobavljač Tajvan a proizvodnju sve više razvija i Kina. - Nagli porast globalizacije u proteklih nekoliko desetljeća značio je da su se svjetske gospodarske regije previše koncentrirale na svoje snage - kazala je Von der Leyen. EU je u tu svrhu donijela i regulativu, European Chips Act, po kojem se treba povećati domaća proizvodnja poluvodiča, prije svega čipova. Na to će članice Europske unije potrošiti 43 milijare eura.
- Do 2030. godine zajedničkim industrijskim naporom želimo udvostručiti europski udio u globalnoj proizvodnji čipova na 20 posto - rekla je čelnica Europske komisije. Ali, da bi se to postiglo moraju se učetverostručiti sadašnji proizvodni kapaciteti. Donešena je i još jedna regulativa u tu svrhu, Critival Raw Materials Act, prema kojem se namjerava osigurati da Europa ne ostane bez rijetkih materijala ključnih za ovakvu proizvodnju.
Infineon će uložiti pet milijardi eura u proširenje proizvodnje poluvodiča u Dresdenu, a koliko je značajno otvaranje tog novog pogona govori i činjenica da je otvaranju radova nazočio i kancelar Olaf Scholz. - Poluvodiči su nafta 21. stoljeća - kazao je Scholz. Infineon Technologies AG zapravo je u vlasništvu Intela, ima 50.280 zaposlenih te je jedan od deset najvećih proizvođača poluvodiča u svijetu. U 2022. kompanija je imala promet od 14,2 milijardi eura. Tvrtka je osnovana 1999. nakon što se izdvojila od Siemensa AG da bi je 2015. godine kupio Intel.
U Dresdenu je samo jedan od nekoliko pogona, imaju ih još u Warsteinu, austrijskim Villachu s kojom će novi dresdenski pogon biti usko povezan i Grazu, pa u Mađarskoj, Italiji, brojne razvojne centre, proizvodne pogone u zemljama jugoistočne Azije.Tvrtka je podijeljena na četiri dijela, odnosno namjene: automobilski, industrijsko-energetski, senzorsko energetski te za sigurnost povezanih sustava.
Uz Infineon kao vodeći europski proizvođač poluvodiča je nizozemski NXP koji je ključan za automobilsku industriju i smatra se jednom od najvažnijih u tom polju u svijetu što je vjerojatno i zato što tvrtka polaže prava na 9500 patenata. Primjerice, NXP je suizumitelj near filed communication tehnologije, odnosno NFC-a, koja mobilne uređaje pretvara u sredstva plaćanja.
Isto tako tvrtka radi i e-putovnice i slične beskontaktne aplikacije. Uz njih tu je i najveći europski proizvođač STMicroelectronics u koju je novac uložilo više od 20 velikih hedge fondova. STMElectronics tvrtka je koja je nastala 1987. od francuskog Thomson Semiconducteurs i talijanske SGS Microelettronice. Prema ostvarenim prihodima u 2022. vodeća je od tri spomenute europske kompanije, no još je daleko od tajvanskog TSMC-a ili američke Nvidije.
…smanji ovisnost od Kine…Prema naslovu Taiwan je dio Kine , jer nema ovisnosti o Kineskim čipovima , nego o Taiwanskim. Kinezi rade čipove nižeg ranga koji i nisu toliko bitni za industriju. Taiwanski TSMC je lider u prioizvodnji i to zahvaljujuçi svom biznis modelu. Oni ne dizajniraju čipove niti rade njihov softver jer su samo kontraktori koji dobivaju narudjbe sa dizajnom i softverom i to iglavnom oz US..Mašine uvoze uglavnom iz NL ( ASMC ) a maske im rade Japanci i Amerikanci. Da bi Njemci kopirali uspješni TMSC moraju nači naručioce čipova koji su u stanju obezbjediti dizajn i softver, te proizvodjača mašina za izradu čipova koji nije ASMC. Povezanost sa INTEL-om im i nije neka prednost jer INTEL je pao na izradi mašina za čipove ispod 7 nm.