Novi šef NATO-a Mark Rutte definirao je prioritete saveza za 2025. u svom znakovitom govoru početkom mjeseca ističući koliko je rat blizu pragu zapadnog vojnog saveza. "Od Bruxellesa vam treba samo jedan dan vožnje do Ukrajine", rekao je u govoru govoru na think tanku Carnegie Europe. "Toliko blizu nas padaju ruske bombe. Toliko blizu lete iranske bespilotne letjelice. I ne mnogo dalje, bore se sjevernokorejski vojnici."
Kako piše Deutsche Welle, Rutte je iznio argumente za javnu potporu povećanog ulaganja u obranu ne samo za jačanje europske sigurnosti nego i kao pomoć Ukrajini i odvraćanje Rusije od daljnjeg širenja borbi. Povećanje potrošnje za obranu europskih članica NATO-a također bi vjerojatno pomoglo savezu u njegovom izazovu suočavanja s nepredvidivim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Doduše svi nedavni predsjednici SAD-a pozivali europske nacije da troše više na svoju obranu. No Trump je jedini koji je zaprijetio da SAD neće štititi one članice koje ne udovolje ovom zahtjevu.
U pokušaju da pridobiju Trumpa, mnoge su europske države prošle godine ispunile obećanje da će potrošiti dva posto svog bruto domaćeg proizvoda na obranu. Sada, dok se Trump priprema za prisegu, postoje sugestije da bi NATO mogao povećati željene izdatke na na tri ili čak četiri posto.
"Trebat će nam više vremena da se posavjetujemo unutar saveza koja bi točno nova razina izdavanja trebala biti. Ali ona je znatno veća od dva posto", potvrdio je Rutte. "Dopustite mi da budem vrlo iskren, ako samo želite trošiti više, ali ne i bolje, morate postići najmanje četiri posto." Stručnjaci su rekli da će se Trump vjerojatno zalagati za ovu razinu te su dodali da bi europskim saveznicima „toplo preporučili" da ponude dogovore koje on smatra dovoljnima.
"Europljani trebaju ponuditi dobar dogovor SAD-u", rekla je Gesine Weber, suradnica iz njemačkog think tanka Marshall Fund (GMF), za DW. "Model po kojem bi SAD mogao biti samo 'backstop' ili 'branitelj u krajnjoj nuždi', dok Europljani osiguravaju većinu europske konvencionalne obrane, mogao bi ispuniti ovaj kriterij."
Postoji konsenzus među europskim članicama NATO-a da moraju učiniti više za vlastitu obranu tako što će povećati ulaganja u vojnu proizvodnju i popuniti logističke praznine.NATO je 2024. održao Steadfast Defender, svoju najveću vojnu vježbu od Hladnog rata. U prosincu je odlučila revidirati svoju strategiju hibridnog ratovanja iz 2015. jer je u posljednjih nekoliko godina došlo do porasta broja događaja za koje se sumnja da su sabotaže po nalogu Moskve. Također postoji zajednički napor da se poveća broj vojnika u sastavu postrojbi na granicama NATO-a. Njemačka je, primjerice, odlučila poslati 5.000 vojnika u Litvu do 2027. godine.
Europske članice NATO-a suočene su s posebnim nedostatkom i kada je riječ o kapacitetima obavještavanja, nadzora i izviđanja, poput satelita s pogledom na neprijateljski teritorij ili velikih transportnih helikoptera koji mogu nositi glomaznu obrambenu opremu i trupe na velike udaljenosti. U ovom sektoru planirana su poboljšanja tijekom sljedeće godine, ali stručnjaci vjeruju da će trebati više od desetljeća da se razviju elementi od kojih Europljani trenutno ovise o SAD-u.
"Europljani imaju malo satelita i može proći do 10-15 godina da se popuni ta praznina ali prvi izazov za europske države je izdvojiti novac koji je potreban za takve projekte", kaže za DW Rafael Loss, politički suradnik pri Europskom vijeću za vanjske odnose s fokusom na sigurnost i obranu u euroatlantskom području.
VIDEO Macron je prvo sat vremena nasamo razgovarao s Trumpom, a zatim su zvali Zelenskog
Europske članice NATO-a tvrde da savez ne samo da osigurava sigurnost i prosperitet s obje strane Atlantika, nego i jača reakciju Washingtona Pekingu u indo-pacifičkoj regiji. Saveznici su ojačali veze sa svoja četiri azijska partnera, takozvanim AP4: Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje i Japana u borbi protiv kineskog i ruskog partnerstva koje je, kako su naglasili Moskva i Peking, "bez ograničenja". Očekuje se da će suradnja NATO-a i AP4 rasti sljedeće godine s više razmjene obavještajnih podataka.
"Europske članice NATO-a pokušavaju reći Trumpovim kineskim jastrebovima da bi im napuštanje NATO-a znatno otežalo suočavanje s Kinom", rekao je Loss. Dok se početak ruske invazije na Ukrajinu u veljači bliži svojoj trećoj godišnjici, europski čelnici ponovili su potporu Kijevu, ali nemaju iluzija da, ako SAD prekine pomoć, neće moći pokriti taj nedostatak.
Proračunski deficiti učinili su bogatije europske države suzdržanim u davanju obećanja Ukrajini, pogotovo ne znajući hoće li se podrška Sjedinjenih Država, najvećeg financijskog i vojnog podupiratelja Ukrajine, nastaviti. Ukrajinsko članstvo u NATO-u također će biti "glavna točka trvenja unutar saveza", rekla je za DW Kristine Berzina, direktorica GMF Geostrategy North sa sjedištem u Washingtonu.
Europske članice NATO-a, s izuzetkom Njemačke, općenito podupiru članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu, ali ta bi se obveza, kako kaže je Weber, svela na puke riječi ako se Trumpova administracija bude protivila proširenju.Prema Berzini, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je vrlo jasan i ponavlja da budućnost Ukrajine treba biti u NATO-u." No dodala je da je budući potpredsjednik SAD-a JD Vance "izrazio sumnju u ostvarenje ovog cilja".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ugostio je Trumpa i Zelenskog na ponovnom otvaranju katedrale Notre Dame u prosincu. Stručnjaci su rekli da je cilj bio ublažiti Trumpov stav prema Ukrajini i utjecati na njegovu politiku u korist Kijeva. Ali nitko ne zna u kojem smjeru će Trump nastaviti. "To je velika nepoznanica", zaključio je Loss.
Samo jako Rutte neka četalji puknu od muke.