Festival

Drvene kapele iz doba baroka otvaraju svoja vrata zbog glazbe

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Festival tradicionalnih drvenih kapela
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Festival tradicionalnih drvenih kapela
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Festival tradicionalnih drvenih kapela
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Festival tradicionalnih drvenih kapela
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Festival tradicionalnih drvenih kapela
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Festival tradicionalnih drvenih kapela
05.07.2019.
u 08:30
Festival 'Sancta Barbara', multimedijalni međunarodni projekt, promovira nedovoljno poznatu kulturnu baštinu Turopolja, Pokuplja i Posavine
Pogledaj originalni članak

Dok je odrastala u Turopolju, Valentini Badanjak Pintarić često bi za oko zapele prekrasne stare drvene kapele, jedna od specifičnosti arhitekture toga kraja. Prije osam godina došla je na ideju da ih oživi organizirajući u njima glazbeni festival, a sada je ta inicijativa napokon zaživjela te će se prvi Festival drvenih kapela u Hrvatskoj održati od 7. do 14. srpnja pod imenom “Sancta Barbara”.

– Kad bih prolazila pokraj njih, pomislila bih kako su lijepe, a kako sam se tek oduševila kada sam prvi puta zavirila u njihovu unutrašnjost. Prekrasno su uređene i oslikane – govori producentica Festivala u sklopu kojeg će se održati koncerti na sedam lokacija. Drvene kapele predstavljaju, naime, najviši domet narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području Sjeverne Hrvatske, a najveći broj nalazi se u Turopolju, Pokuplju i Posavini. Iako ih je nekada bilo znatno više, do danas ih je sačuvano svega četrdesetak iz razdoblja od 17. do kraja 19. stoljeća. Stoga u nacionalnom registru zaštićenih nepokretnih spomenika RH posebno mjesto zauzimaju upravo spomenici drvene arhitekture.

– Cilj festivala je promovirati ovu našu kulturnu baštinu jer je izrazito atraktivna, a nedovoljno prezentirana. Kada sam razmišljala što bi se najbolje uklopilo u ambijent kapela, palo mi je na pamet da se tamo sigurno nikad nije sviralo i da bi bilo jako zanimljivo “uglazbiti” ih – prepričava Valentina, po struci muzikologinja, te ističe da je organizacijski tim posvetio puno vremena i truda u planiranju glazbenog programa.

Kreće iz Velike Mlake

Festival se otvara 7. srpnja u najreprezentativnijoj drvenoj Kapeli Sv. Barbare u Velikoj Mlaki koncertom ansambla za ranu glazbu Ars longa. Svečano otvorenje u 20 sati u ovoj kapeli iz 1642. godine moći će se uživo pratiti i putem live streama na službenoj stranici festivala, a svi koji mogu prisustvovati koncertu pozvani su da dođu u kapelu.

Program se drugog dana nastavlja koncertom sopranistice Anabele Barić i Izidora Erazema Grafenauera, slovenskog umjetnika teorbe i barokne gitare u Kapeli ranjenog Isusa u Pleškom Polju u Velikoj Gorici. Vrata Sv. Jurja u Lijevim Štefankima, jedne od najstarijih i najvrednijih drvenih kapela iz 1677. godine, koncertom 10. srpnja otvorit će pak Andrej Grozdanov na akustičnoj gitari programom „Acoustic Songs of Faith“.

Jedina zagrebačka kapela

Festival dolazi i u jedinu zagrebačku drvenu kapelu, u Župnu crkvu Sv. Marka Evanđelista u Jakuševcu gdje će koncert održati sopranistica Josipa Bilić u pratnji brata Franje Bilića na čembalu. Kapela Sv. Antuna Padovanskog u Gustelnici može se pohvaliti da je nacrt za njezinu gradnju napravio čuveni arhitekt Hermann Bollé te se svojim specifičnim izgledom razlikuje od domaćeg tradicionalnog načina gradnje. U drvenoj katedrali, kako je zovu, nastupit će oboist Branko Mihanović, a posjetitelji će moći čuti 12 fantazija za obou solo Georga Philippa Telemanna. Predzadnji dan festivala u drvenu kapelu Presvetog Trojstva u Gladovcu Pokupskom dolazi pak poznati svjetski svirač didžeridua Dubravko Lapaine, a zatvaranje je 14. srpnja kada će svirati Ansambl Camerata Garestin u Kapeli Svetog Ivana Krstitelja u Staroj Drenčini.

– Sve kapele u vlasništvu su župa i službeno su aktivne. Morali smo zato dobiti dozvole Zagrebačke nadbiskupije i Sisačke biskupije za organizaciju festivala. Odmah smo dobili podršku, župnici su s oduševljenjem prihvatili, što nam je posebno drago. Nadamo se da će jednaka biti i reakcija publike – ističe Valentina Badanjak Pintarić.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.