Možda su neki od vladajućih u članicama NATO-a odahnuli prošle jeseni. Planirani summit zemalja koje pružaju potporu Ukrajini, koji se trebao održati u Njemačkoj tijekom listopada, odgođen je na neodređeno vrijeme nakon što je američki predsjednik Joe Biden otkazao svoj prvi službeni državni posjet Njemačkoj zbog tadašnje nacionalne krize u Americi izazvane uraganom Miltonom. Na sastanku u velikoj američkoj vojnoj bazi u njemačkom Pfalzu čelnici država i vlada NATO-a trebali su raspravljati ne samo o vojnoj i ekonomskoj pomoći Kijevu već i o drugim pitanjima. To je trebala biti njihova prva prilika da se osobno upoznaju s novim planovima Saveza koje su američki general Christopher Cavoli i francuski admiral Pierre Vandier, dvojica ključnih vojnih dužnosnika organizacije, još od proljeća distribuirali glavnim gradovima zemalja članica.
Riječ je o povjerljivim spisima koje je nedavno razotkrio njemački tjednik Welt am Sonntag. U njima dvojica dužnosnika definiraju nove "Minimalne zahtjeve sposobnosti" (Minimum Requirements Capabilities) za 32 članice NATO-a, suočene s rastućom ruskom prijetnjom i nužnošću osnaživanja savezničkog obrambenog sustava. Novi glavni tajnik Saveza, bivši nizozemski premijer Mark Rutte, to je nedvosmisleno izjavio pri preuzimanju dužnosti 1. listopada: "Potrebne su nam brojnije i bolje opremljene snage, snažnija transatlantska obrambena industrija i veći proizvodni kapaciteti u ovom sektoru. Moramo napredovati brže i odlučnije."
Konkretno, NATO zahtijeva od svojih članica značajno povećanje broja "borbeno spremnih" brigada s trenutnih 82, što se prije rata u Ukrajini smatralo dostatnim, na 131 do 2031. godine, piše Corriere della Sera. Ovo predstavlja porast od 49 jedinica, svaka s 5.000 vojnika, što rezultira s minimalno 150.000 novih vojnika. Nadalje, vojni stratezi izražavaju duboku zabrinutost zbog značajnih nedostataka u protuzračnoj i proturaketnoj obrani, posebice s obzirom na kontinuiranu prijetnju ruskih projektila Iskander i protubrodskih raketa smještenih u Kalinjingradu, u neposrednoj blizini ključnih europskih metropola. Prema dokumentima, cilj je do 2030. godine peterostruko povećati broj kopnenih jedinica atlantske protuzračne obrane, s trenutnih 293 na 1.467. To bi podrazumijevalo značajno proširenje postojećih sustava, uključujući američki Patriot, njemački Iris-T Slm i talijansko-francuski Samp/T.
Stanje je osobito zabrinjavajuće u većim državama članicama: Njemačka raspolaže s tek 9 Patriot sustava nakon što je jedan ustupila Ukrajini, Francuska ima približno deset Samp/T, a Italija, koja je nekad imala četiri takva sustava, sada operativno koristi samo dva Samp/T, budući da je jedan dodijeljen Kijevu, a drugi je na servisu. Curenje ovako osjetljivih podataka u javnost ukazuje na visoku razinu zabrinutosti savezničkih zapovjedništava zbog ruskog agresivnog držanja.
Istovremeno, Rutteove izjave odražavaju namjeru vršenja pritiska na vlade članica NATO-a, koje se suočavaju s proračunskim ograničenjima: "Upozoravajući na razinu pripravnosti, novi glavni tajnik nastoji promovirati ideju da 2% BDP-a za obrambene izdatke više nije dostatno, već da bi trebalo težiti ka 3%", ističe Elie Tenenbaum iz Francuskog instituta za međunarodne odnose. Trenutno je samo 23 od 32 zemlje NATO-a službeno dosegnulo cilj od 2%, utvrđen na summitu u Cardiffu 2014., usprkos činjenici da su vojni izdaci europskih članica Saveza u proteklom desetljeću porasli s 235 na 380 milijardi dolara.
FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije
"Procurili tajni planovi NATO-a" - ufffff može li bolji klikbajt? 😂😂