Sve su slabije šanse da bolnice dobiju oko četiri tisuće sporova koje su, prema podacima Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), pokrenuli liječnici i medicinske sestre diljem Hrvatske. Nakon osječkih sudaca i suci Općinskog radnog suda u Zagrebu proteklih su dana počeli dosuđivati liječnicima i medicinskim sestrama zagrebačkih bolnica – KBC-a Zagreb, Dubrave, Merkura, Sestara milosrdnica i Dječje bolnice – razliku za manje isplaćenu plaću koja se sastoji u dodacima na koje su imali pravo po kolektivnom ugovoru. Riječ je o raznim dodacima za prekovremeni rad u 24-satnom dežurstvu, za noćni rad, za rad u otežanim uvjetima, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, pa i za znanstveno znanje, koje se, dakako, čudesno ne izgubi i za prekovremenog rada.
Umanjene plaće od 2013.
Umanjene plaće isplaćivane su od 1. prosinca 2013. Riječ je o dosuđenim iznosima glavnice od 4651 kune do čak 110.354 kune u slučaju protiv Kliničke bolnice Merkur. Uz to još idu i troškovi parničnog postupka od 7750 do 17.000 kuna po predmetu. U tih devet predmeta liječnicima i medicinskoj sestri dosuđeno je ukupno 341.615 kuna te parnični trošak od 90.000 kuna. Tomu još treba pribrojiti i zatezne kamate na umanjene iznose plaće još od siječnja 2013., a po tužbama podnesenim početkom 2018. iz paketa od ukupno oko 3400 postupaka pokrenutih prema podacima HLS-a, čemu još treba pribrojiti šestotinjak novih tužbi podnesenih potkraj 2018. godine. Devet presuda u Zagrebu donijeli su različiti suci: Jelica Pandurić (tri presude), Kristina Devčić Merzel (2), Lidija Repar Habulinec (2), Damir Čotić i Karmen Sekso Čolak.
Kako nam je rekla predsjednica HLS-a Renata Čulinović-Čaić, od svih presuda koje su dosad donesene, a već ih je više od stotinu pravomoćnih, tek u tri-četiri slučaja na samom početku odbijeni su tužbeni zahtjevi, ali u međuvremenu su i one poništene pa su isti suci u povodu žalbe presudili u korist liječnika.
Sindikat je pokušavao spor riješiti mirnim putem, nagodbom.
– Dvaput smo pisali predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, ali na oba dopisa nije nam odgovorio čak ni je li naše dopise zaprimio. Iz odgovora ministra zdravstva Milana Kujundžića proizlazi da pravnici u Vladi smatraju da mi nismo u pravu pa iščekuju revizijsku odluku Vrhovnog suda – rekla nam je Čulinović-Čaić.
Na Vrhovnom sudu nisu dobili požurnicu ni jedne strane u sporu, ali kako nam je predsjednik Građanskog odjela Damir Kontrec rekao, neformalno je od županijskih sudova doznao za veliki broj takvih predmeta pa je tako doznao da su na Vrhovnom sudu zasad revizijski zahtjevi KBC-a Osijek. S obzirom na te okolnosti, Kontrec do ljeta očekuje prvu revizijsku odluku.
Mrcvarenje zdravstva
Ali čini se da su i tu slabašne šanse države. Naime, sutkinja Pandurić pozvala se na odluku Vrhovnog suda (Revr 206/12) od 2. travnja 2014. u kojoj je odbijena revizija protiv pravomoćne presude u korist petorice službenika kojima su dosuđeni dodaci i za prekovremeni rad prema kolektivnom ugovoru (KU) za državne službenike i namještenike. Tada je obrazloženo: “Ako tužitelj po KU ima pravo na određene dodatke na plaću, a prema zadanom mu rješenju, ima pravo i na druge dodatke, ta se prava kumuliraju, a dodaci na plaću odnose se kako na plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad.”
Zasad niži suci tumače da i kolektivni ugovor za zdravstvo nema odredbe po kojoj bi se moglo tumačiti da dodaci na osnovnu plaću pripadaju samo u odnosu na redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenog rada i po osnovi posebnih uvjeta rada međusobno isključuju. KU daje istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka kumulativno.
Ako su šanse države minimalne, nerazumno je i dalje mrcvariti liječnike i medicinske sestre ionako ne baš zadovoljne statusom u Hrvatskoj, financijski opterećivati bolnice, odnosno državni proračun s nepotrebnih barem desetke milijuna kuna koje bi se morale platiti za sudske troškove i zatezne kamate, te opterećivati ionako još uvijek prekomjernim brojem predmeta opterećeno sudstvo, osobito radnim sporovima. Umjesto da država svojim primjerom pokaže građanima kako je u pravilu racionalnije sporove rješavati nagodbom. Najapsurdnije je, što i nakon pravomoćnih presuda, pa i nakon što su nekim liječnicima isplaćeni dosuđeni iznosi, kako nam je rekla Čulinović-Čaić, plaće se i dalje obračunavaju po starom! Toliko o pravnoj državi.
Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:
zašto bi se doktori nagodili, pa ne radi se o duševnim bolima pa se subjektivno procjenjuje , država duguje egzaktnu količinu love za egzatktnu količinu prekovremenih sati plus kamate, tu se nema šta pogađati, neka počnu plačati prekovremane ili neka ne dopuste prekovremene, ista spika je i u vojsci