U samo nekoliko dana izbili su agresivni incidenti u tri hrvatske bolnice. Lanjskim izmjenama Kaznenog zakona uvedeno je kazneno djelo napada na zdravstvene djelatnike čiju striktnu primjenu ovih dana traži Hrvatska liječnička komora. Međutim, postoji i drukčiji način pristupa problemu koji provode u zagrebačkom Domu zdravlja Centar čija je ravnateljica dr. Antonija Balenović stava da je najvažnija prevencija nasilja te su ondje internim dokumentom propisali kako se mora pristupiti agresivnom pacijentu.
Učestali su sukobi u bolnicama, što mislite o tome da agresivnim pacijentima prijeti zatvor?
Ljudi moraju osvijestiti da to nije primjereno ponašanje i da napadači moraju snositi posljedice. Ali nisam za radikalno kažnjavanje pacijenata, u prvom redu to bi trebala biti ozbiljna upozorenja ili blaže, odgojne kazne.
Vi imate svoj protokol o postupanju u ovakvim slučajevima?
Da, naglasak je na odnosu liječnik – pacijent. Pacijent je ipak u ugroženom položaju, u potrebi i sukladno svom stanju ili bolesti nekog člana obitelji već u startu uznemiren, a ta uznemirenost lako može eskalirati. Medicinsko osoblje mora osvijestiti da svojim ponašanjem može doprinijeti tome hoće li uznemirenost rasti ili ne. To je najbolji put. Kada je riječ o vlastitoj ili bolesti člana obitelji mogu se javiti osjećaji ugroženosti, bespomoćnosti, nekad i poniženja, često i osjećaj frustracije ili nepravde jer se ne može pravovremeno doći do pretraga. Osjećaj ugroženosti i nepravde često proizvodi agresivno ponašanje.
Najprije je važno raspoznati radi li se o osobi sa psihičkim poremećajem ili mentalno zdravoj osobi sa smanjenom tolerancijom. U uputama koje su dali naši psihijatri stoji da liječnik i medicinska sestra ne smiju pokazivati znakove nadmoći, superiornosti. Moraju gledati pacijenta u oči, mirnim glasom na suosjećajan način pitati ga o njegovim potrebama, nastojati da pacijent sjedne. Te se mjere zovu deeskalacijski postupak. U slučaju da situacija ipak eskalira važno je misliti o svojoj sigurnosti, znati kako potražiti pomoć u neposrednoj blizini i prijaviti događaj. Posljednje dvije godine otkako je uveden ovaj protokol i postavljen videonadzor na problematičnim lokacijama takve su se situacije značajno prorijedile.
To je bitno drukčije od uvođenja zaštitarskih službi?
Ovaj se problem ne može riješiti uvođenjem zaštitarski službi. Tehnički bi bilo vrlo zahtjevno i izuzetno skupo za porezne obveznike osigurati da zaštitari stoje u blizini gdje god se pruža zdravstvena skrb, niti je to dobra poruka u odnosu s pacijentima. Postojao bi i problem ovlasti u njihovu postupanju.
Prošle godine primarna zdravstvena zaštita je prosvjedovala, bio je i bijeli štrajk, najavljivalo se uvođenje liste čekanja, sada je sve stalo?
Trenutačno je zatišje, novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti je donesen. Zaprimili smo oko 30 zahtjeva za odlazak u privatnike od ukupno 196 timova koji su pod domovima zdravlja. Zagreb je specifičan jer je u startu zadržao veći postotak timova u sastavu domova zdravlja, dok u drugim regijama nije bilo ograničenja. Dom zdravlja Metković, primjerice, donedavno nije imao nijedne ordinacije obiteljske medicine u sustavu.
Kako komentirate tragediju u Metkoviću i sve što je uslijedilo, inspekcijske nalaze?
Nije trebala biti rađena onakva hitna inspekcija Hrvatske liječničke komore s nejasnim ciljem budući da nisu mogli sagledati sve činjenice i budući da se Hrvatsko društvo primarnih pedijatara HLZ-a ogradilo od takva postupanja Komore. Primarna pedijatrija ima specifične okolnosti i uvjete rada u odnosu na bolničku djelatnost. Nije korektno liječnicu prozivati da je propustila napraviti nešto što nigdje nije uobičajen postupak u ordinacijama primarne pedijatrije, o čemu se očitovalo nadležno stručno društvo.
Prvi istup Liječničke komore zgrozio je javnost jer su poručili da treba uzeti u obzir kako je bio vikend?
Slažem se, vrlo osebujan pristup ozbiljnom problemu. Međutim, i ranija praksa pokazala je površnost HLK, a što se vidjelo i iz slučaja kada su u Liječničkim novinama objavili listu liječnika ravnatelja koji prema njihovu mišljenju ne poštuju ni hrvatske zakone ni svoje kolege liječnike. Objavili su imena liječnika koji u svojstvu ravnatelja ustanova nisu postupili po pravilniku o specijalizacijama za koji se naknadno uspostavilo da je i protuustavan i protuzakonit.
Štoviše, protiv nekih liječnika započeli su i proces pred Sudom časti komore, pa ga obustavili kad je stiglo mišljenje Ustavnog suda. Ne služi ugledu ni časti liječničke profesije kada se agresivnom retorikom sudjeluje u procesuiranju kolega pod krinkom zaštite profesije ili borbe za nečija prava, a od pacijenata se traži razumijevanje za ‘vikend-pogreške’. Dakle, pogriješiti možemo svi, pa i HLK – zato je bitno da greške što prije uočimo i korigiramo, tako smanjujemo eventualnu štetu koja iz njih proizlazi. Prekrut stav i preuzak pogled neće doprinijeti tome da se greška uoči niti korigira.
Slijede i izbori u Komori, što treba vašoj struci u ovom trenutku?
Više razgovora. I poštivanja drugih. Razgovor za stolom je uvijek put, a ne silni sudski procesi po Sudu časti i ostalim sudovima diljem Hrvatske.
Dominira li politika vašom strukom danas?
Tako se čini, da.
>>Pogledajte video: Sastanak o sufinanciranju rada hitne medicine za Zaprešić i okolne općine
