Doktor financija Ivan Lovrinović, predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku i nositelj liste u 2. izbornoj jedinici koalicije Dosta pljačke, kampanju bazira na ekonomskim temema. Govori o „helikopterskom novcu“, o tome što stoji iza njegova euroskepticizma, ovršnom sustavu...
U politiku ste ušli referirajući se na monetarno-kreditna pitanja; ulogu središnje banke vidite drukčije, a posebno sad u uvjetima krize čiji se razmjeri još ne znaju... Predložili ste i jednokratnu isplatu 4000 kn „helikopterskog novca“.
Monetarno-kreditni sustav, u kojem HNB igra ključnu ulogu, uz pravosuđe je glavni destabilizator gospodarstva i društva. Potreba da se to promijeni bila mi je glavni motiv ulaska u politiku. HNB je država u državi i ne znamo kako tamo stvari uistinu stoje; 20 godina vode nerealan tečaj kune, a visokim kamatama iscrpljivali su gospodarstvo. Sada kada podvučemo crtu, na slučaju „Franak“, slučaju RBA štedno-kreditnih zadruga ili nezakonitom poslovanju faktoring društava Agrokorovim mjenicama bez pokrića vidimo da je financijski sustav, umjesto poluge razvoja i blagostanja, postao opasan faktor destabilizacije. Oko 300 tisuća blokiranih, oko osam milijuna ovrha do sada, praksa da banke sve rizike prebacuju na dužnike i jednostrano mijenjaju uvjete ugovora više su nego očita potvrda svega toga. U ožujku, na početku korona krize, odmah sam predložio Vladi primjenu „helikopterskog novca“, a to znači da svakom punoljetnom građaninu isplati bespovratno po 4000 kuna, što bi iznosilo oko 10 milijardi kuna.
Što bi se postiglo jednokratnom isplatom?
Zadržala bi se potrošnja građana unatoč gubitku posla, a ta bi potrošnja držala proizvodnju, spasila najveći dio radnih mjesta i spriječila ovako oštar pad BDP-a. Mnoge zemlje su to uvidjele i posegnule za tim modelom, a kod naše Vlade nije bilo ni mudrosti ni hrabrosti.
Izraziti ste protivnik uvođenja eura, tražite referendum za njegovo uvođenje. Što bismo napravili zadržavanjem kune koja se dosad baš i nije koristila kao monetarni alat u krizama?
Nitko pametan ne razmišlja o napuštanju svoje valute dok nije svoju industriju, proizvodnju, produktivnost i tehnologiju podigao na visoku razinu. Kada bismo mi ovo navedeno ostvarili na razini 80 posto jedne Njemačke, sutra bih pristao na euro. Međutim, mi smo daleko od toga. Euro nije za slabije razvijene zemlje poput Hrvatske, Grčke i nama sličnih. Vrhunski svjetski ekonomisti složni su u tome da euro odgovara samo Njemačkoj i Nizozemskoj, i donekle Austriji, dok ostali manje ili više pate zbog napuštanja svojih valuta. Vidite jednu Italiju koja je sada tempirana bomba u EU jer ima oko 2300 milijardi eura javnog duga i svako povećanje kamata aktivirat će tu bombu. S druge strane, nema solidarnosti unutar Eurozone i EU jer svatko sebi vuče. Pokazalo se da euro donosi porast cijena, pad realne kupovne moći, plaća i mirovina. Tko ne vjeruje neka popriča s nekim Talijanom, Nijemcem ili Slovencem. Vidite, Češka, Poljska, Mađarska, čak i Rumunjska, bolje od nas stoje pa ne pomišljaju na uvođenje eura jer se dobro razvijaju na svojim valutama. Zato sam spreman pokrenuti narodni referendum protiv eura. Upotrijebit ću sva sredstva za obranu naše kune koja nam je sada najpotrebnija. Vodeći ljudi HNB-a nikada nisu htjeli aktivno i snažno koristiti kunu za naš razvoj, već su uveli valutnu klauzulu koja je razorno djelovala i potiskivala kunu u kut. Vrijeme je da to promijenimo.
Veliki ste kritičar funkcioniranja bankarskog sustava još od eskalacije problema s CHF kreditima, s posebnim naglaskom na austrijske banke; vaša je stranka podržala i prijavu Austrije Europskoj komisiji. Za što ste ih konkretno prijavili?
Niz slučajeva potvrđuje da bankarski sustav iscrpljuje i građane i poduzeća. Također i državu koja godišnje samo na kamate plaća devet milijardi kuna! Zanimljivo je da većinu bankarskog sustava u Hrvatskoj drže Talijani, ali su najveće štete napravile austrijske banke koje su nam 2004. donijele valutnu klauzulu i zlo zvano „švicarski franak“. One su također osnivale i koristile faktoring društva za izbjegavanje ograničenja koja je nametnuo HNB 2012. kako bi zlouporabom pravne osobnosti faktoring društava nastavile kreditirati poduzeća, a posebno Agrokor putem otkupa mjenica bez pokrića. Vlada je morala po Zakonu o trgovačkim društvima odmah pokrenuti tužbu protiv austrijskih banaka, odnosno njihovih faktoring društava i potom nacionalizirati njihovu imovinu i transferirati je u proračun. Uputio sam početkom ožujka pismo premijeru Plenkoviću da poduzme ono što mora, ali mi nije čak niti odgovorio, a kamo li da bi nešto konkretno poduzeo. U slične svrhe koristila su se i leasing društva, a vrhunac bahatosti pokazala je Raiffeisen banka koja je javno tražila PR agenciju da joj pomaže kod utjecaja na suce u slučaju „Franak“. To im ne pada na pamet raditi u Austriji, ali su vidjeli da institucije u Hrvatskoj ne reagiraju i da mogu raditi što hoće. Sve je to znala i Republika Austrija koja je dopuštala dvostruko ponašanje svojih banaka. Zbog toga sam poslao prijavu Europskoj komisiji protiv Austrije zbog dugogodišnjeg sistematskog podrivanja financijskog sustava i javnog poretka u Hrvatskoj. Sličnu prijavu poslao sam Europskoj središnjoj banci protiv tri austrijske banke.
Za ovršene predlažete moratorij na godinu dana, reotkup dugovanja i refinanciranje duga na deset godina...
Imam vrlo jednostavno rješenje koje se inače u sličnim poslovima primjenjuje na Zapadu. Država bi od agencija za utjerivanje dugova otkupila dugove građana u iznosu oko 10 milijardi kuna, a novac bi prikupila emisijom obveznice koju bi najviše kupio HNB. Potom bi država preuzela poslove naplate dugova od građana, a oni bi na kraju priče morali vratiti najviše 40 posto sadašnjeg duga. Time bismo definitivno riješili ovaj strašan problem hrvatskog društva i iskorijenili lihvarenje i uznemiravanje građana. Sve se ovo može riješiti u roku tri mjeseca.
U programu spominjete izbacivanje posrednika iz procesa naplate, ali i zabranu otkupa dugovanja od agencija za utjerivanje dugova; kako zamišljate ovršni proces?
Zašto banke nisu građanima koji su joj dužni ponudile prvenstvo u otkupu svojih dugova uz diskont 70 do 80 posto koliko su ponudile agencijama za utjerivanje dugova?! Ako banke nisu mogle redovnim putem naplatiti dugove, kako to da agencije mogu, osim ako se ne služe represijom svake vrste?! Takav bankarski sustav ne želimo i ne smije postojati u Hrvatskoj. S druge stane, donijet ćemo novi ovršni zakon koji će izbaciti mogućnost da javni bilježnici temeljem vjerodostojne isprave ovršuju građane. Fini ćemo onemogućiti da ovrši čovjeka, a da niti ne zna zašto. Svaka strana u ovršnom postupku plaćala bi svoje troškove, a nakon zastare više ne bi bilo moguće utjerivati dugove. Ljudima ćemo na taj način vratiti mir i osloboditi ih dužničkog ropstva. Ima i među dužnicima onih koji su bili rasipni i neodgovorni, ali to nije razlog da se sve dužnike uništava neviđeno visokim zateznim kamatama koje su najviše utjecale na rast dugova svih blokiranih.
Zalažete se za prehrambenu samodostatnost. Koliko je to realno na tržištu EU?
Hrvatska uvozi oko 50 posto potrebne hrane i time smo visoko ovisna zemlja. Možemo osigurati dovoljno hrane za sve naše građane i velike količine izvesti. Uz postojeću agrarnu politiku to nikada neće biti moguće jer je ona uništila selo i seljaka. Ključna stvar koju ćemo mi napraviti jest zajamčiti seljaku siguran otkup svega što proizvede uz unaprijed poznatu cijenu. Za to je potrebno izgraditi mrežu hladnjača, sušara i silosa, a sve to bi jamčilo i stabilnost cijena jer se radi o državnim robnim rezervama. Ne može nama nitko ništa nametati ako je protivno interesima građana i gospodarstva. Nema te zemlje u EU-u koja svim mogućim sredstvima ne štiti svoju poljoprivredu, a sada se to sofisticirano radi ekološkim standardima. Hrvatska više ne smije biti tržište za stranu hranu sumnjive kvalitete. Stat ćemo tome na kraj i eliminirati švercere.
Na jesen državu očekuje veliki financijski udar; tko god došao na vlast, neće mu biti lako, posebno kad je posrijedi financiranje dugova nastalih u krizi. Spominje se i zadiranje u II. mirovinski stup...
Da, veliki udar dolazi jer vidimo da prihodi od turizma o kojem smo previše ovisni snažno padaju, izvoz pada, investicije i industrijska proizvodnja. To će stvoriti još veći deficit proračuna, povećati broj nezaposlenih, a time i blokiranih. Za tako tešku ekonomsku krizu ne vrijede udžbenička rješenja. Zato svi izbjegavaju priču o jeseni jer nemaju odgovore. Umjesto toga truju nas ideologijom i umjetnim podjelama. Naša stranka i platforma „Dosta pljačke“ bave se isključivo životnim pitanjima. Mi nudimo rješenja za sve ljude, a ne podjele. Godinama već tražim transformaciju II. mirovinskog stupa i da većina građana prebaci svoj novac u prvi stup. Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja ima drugi stup koji postaje sve veći problem i destabilizator mirovinskog sustava. Njegovom transformacijom značajno ćemo smanjiti javni dug i otvoriti put rastu mirovina.
Rezali biste poreze i namete, povećavali neoporezivi dio, a imate i ideju korištenja novca iz dosad nenaplaćenih poreza za obnovu Zagreba?
Naravno da bih rezao i to oštro jer imamo više od 200 raznih parafiskalnih nameta. To ne može nitko izdržati. S druge strane, Porezna uprava nije naplatila do sada 28 milijardi kuna. Svake godine otpiše zbog zastare po nepoznatim kriterijima najmanje 1,5 milijardi kuna. Pa kako ćemo onda imati novca kada curi na sve strane i kada se potkrada državu?! Ako kumica na placu ne plati 200 kuna poreza, na njoj se trenira strogoća, a velikim igračima slizanima s politikom ne naplaćuju se milijuni. Brzom naplatom polovice od ovih 28 milijardi poreznog duga, za što mi imamo rješenje, moglo bi se u relativno kratkom roku popraviti značajan dio štete prouzročene potresom u Zagrebu.
Kakva su vam zapravo očekivanja od ovih izbora?
Velike su stranke i njihovi sateliti neodgovorni i ljudima svjesno ne govore istinu. Ali od te istine pobjeći ne možemo, ona će nas dočekati na jesen, i zato je važno da za kormilom u tom trenutku budu ljudi koji imaju viziju, znanje i hrabrosti. Ako žele zaustaviti spiralu zla u vidu novih masovnih blokada i deložacija, ako žele pravi ekonomski zaokret koji će jamčiti više posla te veće plaće i mirovine, ako žele da ista pravila vrijede za sve, građani će birati našu stranku Promijenimo Hrvatsku i platformu „Dosta pljačke“.