Među tisućama tražbina koje su vjerovnici prijavili izvanrednoj upravi popriličan je broj onih koje dolaze iz državnog sektora. Kada bi se zbrojile sve tražbine koje imaju državne tvrtke, banke, agencije, ministarstva i zavodi, država sama potražuje oko 1,27 milijardi kuna. Tu je i još 160 milijuna kuna gradova, općina i Grada Zagreba sa Zagrebačkim holdingom.
I Lutrija traži 190.000 kuna
Samo je HBOR, koji ima oko 530 milijuna kuna potraživanja, dobro osigurao svoje kredite. Oni će sigurno naplatiti svoj novac jer su razlučni vjerovnici i njima će se novac vratiti u gotovini. Hrvatska poštanska banka osigurala je 249 milijuna kuna s više jamstava i ima šansu naplatiti dio novca, ali ostala potraživanja države, odnosno više od 474 milijuna kuna, u skupini su neosiguranih tražbina, nisu dobavljači nijedne tvrtke pa ih očekuju enormni otpisi. Samo proračun i ministarstva potražuju oko 212 milijuna kuna, a vjerojatno će se naplatiti manje od 30 posto tih sredstava. Državna banka Croatia banka dala je Agrokoru 46 milijuna kuna kredita bez osiguranja, a i HPB ima oko 54 milijuna kuna u istoj kategoriji. Ipak, osim novca koji država potražuje, gubitak vezan za Agrokor svakako je i činjenica da su dionice tvrtki unutar koncerna izgubile vrijednost, a mali dioničari imovinu. Tako će i država izgubiti udjele u mnogim tvrtkama, a vrijednost dionica u vlasništvu države, odnosno CERP-a je 120 milijuna kuna sukladno nominalnoj vrijednosti. Zanimljiva je crtica da Agrokor CERP-u duguje i dodatnih 5,3 milijuna kuna. Tvrtka iz državnog portfelja koja ima najviša potraživanja svakako je HEP kojem je kroz razne tvrtke unutar sustava Agrokor dužan 65 milijuna kuna, a slijede ga Hrvatske vode koje potražuju 14 milijuna kuna. Gotovo da nema državne tvrtke kojoj Agrokor ne duguje pa je tako zanimljivo da čak i Hrvatska lutrija od koncerna potražuje oko 190 tisuća kuna. Puno su ozbiljnija potraživanja koja imaju Fond za energetsku učinkovitost i Agencija za poljoprivredno zemljište. Naime, potonjoj agenciji koncern duguje više od 25,5 milijuna kuna, dok Fond pokušava naplatiti 10 milijuna kuna. Na tim će potraživanjima biti znatnijih otpisa, ako se ne osiguraju sličnim ugovorima kao Grad Zagreb.
Mirovine su zaštićene
Mirovinski fondovi koji upravljaju mirovinskom štednjom svih zaposlenika imali su gubitke procijenjene na stotinjak milijuna kuna zbog pada cijena dionica Agrokora, a sada zbog činjenice da će osnivanjem zrcalnih društava i potpuno izgubiti tu imovinu. Ipak mirovinci su na vrijeme smanjili štetu i zaštitili mirovine.