Nakon neuspjelog mirenja, županijsko državno odvjetništvo u Puli podnijelo je tužbu protiv Arena Hospitality Groupa (AHG), bivšeg Arenaturista, kojom traži da se hotel Riviera u Puli vrati državi te da hotelsko poduzeće koje ga je, kako tvrdi Ministarstvo državne imovine, godinama bespravno koristilo, plati petogodišnju naknadu za korištenje u iznosu od 10,9 milijuna kuna, s pripadajućom zateznom kamatom. Riječ je o jednom u nizu slučajeva u kojima država nastoji vratiti u posjed nekretnine koje tvrtke u postupku pretvorbe nisu upisivale u temeljni kapital, čime je umanjena cijena po kojoj su ista poduzeća kasnije privatizirana. Po procjeni koju je Vladi nedavno iznio ministar državne imovine Goran Marić, radi se o nekretninama vrijednim najmanje milijardu kuna.
U derutnom stanju
U slučaju hotela Riviera, AHG je još 2014. godine zatražio da mu se prizna vlasništvo nad hotelom u centru Pule, kojim preko pravnog prednika upravlja više od 60 godina. Svoj zahtjev potkrijepio je dokumentom iz 1994. godine kojim mu je tadašnji Fond za privatizaciju priznao ulaganja u tvaj hotel u visini od oko 630 tisuća tadašnjih njemačkih maraka. Ministarstvo je taj zahtjev odbilo, obrazlažući kako nema zakonske osnove za priznanje vlasništva nad nekretninom koja nije upisana u temeljni kapital tvrtke. AHG-u je ponudilo da hotel otkupi po cijeni koju je utvrdio Vještak d.o.o. iz Zagreba, koji je procijenio da hotel Riviera vrijedi 4,82 milijuna eura, a godišnji zakup hotela, valoriziranog kao “guesthouse”, nešto manje od 2,2 milijuna kuna.
AHG je, međutim, ocijenio kako to vještačenje nije vjerodostojno, tvrdeći da vještak nije uzeo u obzir ograničenu uporabnu vrijednost zgrade koju je dobio u potpuno derutnom stanju. Ne obazirući se na činjenicu da su i sami barem djelomično krivi za loše stanje zgrade kojom upravljaju 60 godina, u AHG-u su angažirali vlastitog konzultanta, tvrtku Horwath&Horwath Consulting, koja je za njih analizirala visine prodajnih cijena transakcija u Hrvatskoj. Na temelju te analize ponudili su da će hotel otkupiti za 3,8 milijuna eura, dakle po cijeni koja je za više od milijun eura ispod one koju traži Ministarstvo.
Utvrdili su cijenu od 54.000 eura “po ključu”, tvrdeći da je njihova ponuda i viša od prosječnih vrijednosti tržišnih transakcija, a u očitovanju na ponudu Ministarstva naveli su da je hotel Riviera star 109 godina, a da je za hotele propisan održivi vijek korištenja građevine od maksimalno 48 godina. Čak i kad bi ga se promatralo kao stambenu ili poslovnu zgradu, hotelu je preostalo samo 11 godina do opsežne rekonstrukcije, obrazlaže AHG.
Tvrtka ne pristaje platiti ni račune koje im je država ispostavila za korištenje ovog hotela u zadnjih pet godina i tvrde da za naplatu naknade za korištenje nema osnova jer su u poštenom posjedu hotela. Ipak, pristaju platiti naknadu u znatno nižem iznosu od 10,9 milijuna kuna koje traži država. Oni nude naknadu od ukupno 450.000 eura, odnosno 90.000 po godini, i obrazlažu da je u funkciji bilo samo 35 soba, da je hotel kategoriziran kao “guesthouse” te da su pružali vrlo ograničenu ugostiteljsku uslugu.
Odstupanja u procjeni
Na tako nisku procjenu u Ministarstvu državne imovine ne pristaju pa su, kada je postalo očito da dogovora oko toga posla neće biti, slučaj proslijedili DORH-u, kako bi se hotel koji je po zakonu vlasništvo države vratio u državni posjed.
Ovaj slučaj nije prva drastično različita procjena vrijednosti nekretnina u poslovima s državom. Na ogromna odstupanja u procjeni upozoravaju i u Ministarstvu graditeljstva, koje se ovih dana pohvalilo učincima Zakona o procjeni nekretnina iz 2015. godine, ali i iznijelo frapantan podatak da su u poslovima s državom lani utvrđena odstupanja u procjeni od čak 1,8 milijardi kuna.
Ostanu li u ovom slučaju obje strane ukopane na svojim pozicijama, hotel će biti vraćen državi, koja će ga onda prodavati na tržištu, pa ćemo tada dobiti i jasan odgovor na pitanje koliko doista vrijedi hotel Riviera, koji je zbog atraktivne pozicije i raskošne arhitekture nekada bio glavna zvijezda razglednica iz Pule.
VIDEO 16 najmoćnijih žena u hrvatskoj politici i društvu:
Zanimljivo, godinama...a koji klinac su radile godinama nadležne službe? Država ima instrumente prisile, ako se ne žele mirnim putem iseliti, zaplijeniti svu imovinu i materijal koji se nalazi u hotelu kako bi se namirio dug.