Država više cijeni načelnika sektora u ministarstvima od vrsnog kirurga

Premijer Andrej Plenković obećao je povišice za sve državne i javne službenike, zaposlenike agencija, zavoda, instituta, odnosno cijeli sustav u kojem više od 250 tisuća ljudi plaću prima iz proračuna. Njegovo će obećanje o povišici od 6,12 posto u tri navrata tijekom iduće (izborne) godine u punoj primjeni stajati proračun oko 1,8 milijardi kuna. To je trošak koji će država trajno preuzeti. U deset godina 18 milijardi kuna potrošit ćemo na povišicu plaća zaposlenika javnog sektora, što je novac dovoljan da se izgradi osam Peljeških mostova, stotine vrtića i gotovo polovica autoceste Zagreb – Split.

Od početka mandata Plenković se drži “uravnilovke” kroz povećanje osnovice za obračun plaće svih državnih i javnih zaposlenika kojima će u četiri godine mandata osnovica ukupno narasti 18,3 posto. Poreznim rasterećenjima, prvenstveno podizanjem osobnog odbitka, s 2600 kuna na sada najavljenih 4000 kuna, neto plaće porasle su većini građana od početka mandata ove vlade, a s obzirom na niska primanja na tržištu rada uz nove mjere više od 1,6 milijuna građana više i ne plaća taj porezni oblik. Ipak, ne može se ne zamijetiti da su zaposlenici države u Plenkovićevu mandatu prošli bolje od građana koji rade u privatnom sektoru i pune proračun.

Unatoč fiskalnoj konsolidaciji koja je smanjila udio javnog duga u BDP-u, a koje je uspjela zahvaljujući i politici jeftinog novca EU, dobrim turističkim sezonama i rastu BDP-a na valu pozitivnih okolnosti na svjetskim tržištima, Vlada se nije odvažila na reformu javne uprave. Nije se otvorilo pitanje državne administracije, broja zaposlenih i opsega posla u ovom sektoru, pomoćnog nezdravstvenog osoblja u bolnicama, školama i ostalim službama pa je državni aparat ostao golem i skup, na što upozoravaju i poslodavci.

Dodaci povećavaju plaće

I nakon ove povišice liječnici će ostati nezadovoljni, a suvišni birokrati dobit će plaću, a nije uveden ni najavljivani sustav nagrađivanja i kažnjavanja zaposlenika. Vjerojatno nema građanina u Hrvatskoj koji ne vjeruje da liječnici, medicinske sestre, nastavnici u osnovnim i srednjim školama ili socijalni radnici ne zaslužuju pristojna primanja, a oni su izjednačeni s administracijom po ministarstvima. Upravo zbog toga učitelji i nastavnici i dalje inzistiraju na promjeni koeficijenata složenosti poslova koji manje valoriziraju rad medicinske sestre od rada službenika u ministarstvima pa je najavljena analiza zaista potrebna. Tako načelnik sektora u ministarstvu ima 2,2 puta veći koeficijent od nastavnika koji predaje matematiku u srednjoj školi, a isti taj načelnik sektora ima osjetno veći koeficijent od kirurga u bolnici koji spašava živote. Policajac i medicinska sestra koji su na prvoj liniji svaki dan imaju 50 posto manji koeficijent od višeg stručnog savjetnika u ministarstvu, a to je radno mjesto samo jednu stepenicu više od najniže rangirane osobe u ministarstvima s visokom stručnom spremom.

Koeficijent je iznimno bitan jer se osnovica za obračun plaće množi s tim koeficijentom i na taj se način određuje osnovna plaća. Svaki zaposlenik ima pravo i na uvećanje plaće za 0,5 posto za svaku godinu radnog staža, a mnogi i na različite dodatke pa je stoga vrlo teško izračunati konačnu plaću. Najviše je dodataka osmišljeno u zdravstvu i obrazovanju. Medicinske sestre imaju dodatke za smjenski rad, posebne uvjete rada od 11 posto te iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi od osam posto, a imaju ih i liječnici. Ti dodaci povećavaju osnovnu plaću pa se u slučaju medicinske sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja ima 25 godina radnog staža “nabere” 1500 kuna na osnovnu plaću, a na kraju ona nakon svih povišica kroz dodatke i kroz osnovice iznosi 6242 kune, odnosno tolika će biti u 2021. godine kada će biti veća za 480 kuna nego što je bila u ovoj godini.

U četiri godine plaća tih medicinskih sestara narast će 1070 kuna. S druge strane, viši stručni referent koji nema dodataka osim onoga za minuli radni staž, a ima 50 posto veći koeficijent od medicinske sestre, u Plenkovićevu mandatu dobit će povišicu od 877 kuna, ali to je samo zbog toga što su se zaposlenici u zdravstvu ljetos izborili za povećanje dodataka za one koji rade s pacijentima, odnosno za zdravstveno osoblje. I dok je medicinska sestra u četiri godine izborila 1070 kuna povišice, načelnik sektora u ministarstvu, kojeg u pravilu postavlja politika, dočekat će kraj mandata s plaćom većom 1675 kuna. Policajcima koji imaju najniže plaće u sustavu, ni ova povišica neće donijeti bitne promjene u kućnom budžetu jer je riječ o plaći većoj za svega 270 kuna mjesečno, a u četiri godine plaća im je narasla 525 kuna. Nastavnicima u srednjoj školi plaća će narasti za 361 kunu nakon povišice u 2020. godini, ali to je izračun koji izuzima dodatke u prosvjeti jer ih je podosta i vežu se za broj razreda u kojima predaju, rad u smjenama, ali isključivo za vrijeme nastave pa je izuzetno individualan.

Političarima nema povišice

Povišicu neće dobiti jedino dužnosnici jer se njima plaća obračunava po posebnom zakonu i po zasebnoj osnovici za obračun plaća. Tako nema istine u tome da će Plenković, njegovi ministri ili pak saborski zastupnici dobiti koju kunu više. Dobit će i oni poput svih drugih građana samo 48 kuna povišice, ako ne koriste olakšicu za djecu ili nemoćne članove obitelji. Ako koriste tu olakšicu, plaća će im narasti 63 kune i neće im bitno povećati budžet. Privatni sektor još jednom ostaje zanemaren, a reforme koje bi omogućile smanjenje poreznog pritiska zaboravljene. Ovakav sustav može biti održiv samo do prve krize ili stagnacije jer za njegovo održavanje potreban je rast BDP-a od tri posto iz godine u godinu, a tako ružičast scenarij nitko od znalaca ne predviđa. 

VIDEO Andrej Plenković

Video: Ilustracija/Marin Tironi/PIXSELL Andrej Plenković