Burna rasprava o 'lex kolegi': Koga se sada štiti i zašto?

Nakon što je na inicijativu Mosta prošle godine javnosti otvorena sva dokumentacija državnog arhiva do prosinca 1990. godine, Sabor ponovno raspravlja o Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima, ovaj put na prijedlog Vlade.

Predlaže se niz izmjena, a jedna od njih je i pomicanje roka do kojeg je građa otvorena s prosinca na svibanj 1990. godine. Zastupnici su zakon nazvali ''lex kolega''.

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek kaže kako je Ministarstvo lani pristupilo cjelovitoj izmjeni zakona s ciljem osuvremenjivanja arhivske djelatnosti i službe u skladu s potrebama "kako stvaratelja imatelja, tako i korisnika arhivskog gradiva". Temeljem izmjena arhiv se definira kao pravna osoba, objašnjava ministrica, a uvodi se i cijeli niz inovacija u području definicija. Omogućuje se digitalizacija, čime će se riješiti i problem prostora za pohranjivanje građe. Također, javno arhivsko gradivo sada će biti dostupno od njegova nastanka ako zakonom nije drugačije određeno. Dakle, pojašnjava ministrica, ukida se dosadašnji rok nedostupnosti od 30 godina te sukladno pravu na pristup informacijama gradivo je odmah dostupno kod stvaratelja i prije predaje u arhiv. Neće se, dodaje, više naplaćivati naknada kada su preslike potrebne u postupcima oslobođenima plaćanja upravnih i drugih pristojbi, zatim se uređuje postupak za odobravanje pristupa i ponovne uporabe gradiva, uređuje se upisnik vlasnika ili posjednika privatnog arhivskog gradiva koje ima posebnu važnost za povijest, znanost i kulturu. Uređuje se, nastavlja ministrica, i status arhivskog gradiva vjerskih zajednica, a što se tiče javnog arhivskog gradiva koji sadrži klasificirane i druge tajne podatke, to je gradivo dostupno po isteku roka od 40 godina, uz postupak deklasifikacije, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.

– Odabran je datum 30. svibnja 1990., a to smatramo važnim jer je na taj dan konstituiran Hrvatski sabor i održano prvo zasjedanje sa zastupnicima izabranima na prvim demokratskim i višestranačkim izborima u RH. Taj dan označava prekid s dotadašnjim režimom, uspostavu novog sustava i prekretnica je u povijesti moderne i neovisne RH – objašnjava ministrica skraćivanje roka.

SDP-ova Gordana Marasa zanima upravo to pomicanje datuma do kojeg je dostupna građana.

– Znači šest mjeseci ste izuzeli, od božićnog Ustava do svibnja 1990. godine. Postavlja se pitanje koga se sada štiti i zbog čega? Zašto se to radi? – pita Maras kojega zanima i zašto pojedinci mogu staviti zabranu na otvaranje pojedinih dosjea. On vjeruje da je to omogućeno da se neke stvari, tvrdi, ne bi doznale. Ministrica uzvraća kako se tu radi o Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

Mostov Nikola Grmoja podsjeća da je na prijedlog Mosta prošle godine izmijenjen spomenuti zakon, čime su "afirmirana načela javnosti arhiva i arhivskog gradiva, te načelo dostupnosti arhivskog gradiva", objektivno je definirano gradivo pod režimom čuvanja tajnosti podataka te je otklonjena svaka arbitrarnost u dostupnosti arhivskog gradiva, kako arhivista tako i državnih tijela.

Naloženo je svim imateljima i državnim arhivima prikupljanje i predaja gradiva nastalog do 22. prosinca 1990. državnim arhivima u RH, dodaje. Unatoč svemu, dodaje, arhivi i dalje ne poštuju neke od tih izmjena koje je Sabor usvojio, a sada Vlada, nastavlja, želi ponovno zatvoriti arhive.

– Namjera prijedloga ovoga zakona, ovakvog kakav je upućen u zakonodavni postupak, jest ponovno zatvaranje arhiva. Arhivi su bili otvoreni sve do božićnog Ustava, i to je zapravo najzanimljivije istraživačima, taj proces tranzicije iz komunističkog u demokratski sustav. I sada ono što je bilo, znači, deklasificirano, što je svatko mogao dobiti na uvid, sada Vlada odnosno ministarstvo RH, Ministarstvo kulture, ponovno klasificira. To je potpuna nebuloza i to su ovdje već istaknuli kolege u raspravi. Posljednjih tjedana svjedoci smo kako vladajući na sve moguće načine pokušavaju gušiti slobodu govora i nametnuti cenzuru. Promatrajući njihove inicijative, imam osjećaj da smo ušli u vremeplov i vratili se u neka vremena, za koja smo mislili da su ostala iza nas – kaže Grmoja te dodaje kako se i izmjenama Poslovnika Sabora, ali i najavljenim Zakonom o sprječavanju širenja mržnje samo ide k daljnjoj cenzuri.

Njegov kolega iz Mosta Marko Sladoljev problematičnim smatra prijedlog ovog zakona koji naziva "lex kolega", a koji daje pojedincima ili institucijama diskrecijsko pravo da određeni podatak propišu kao podatak koji je važan za nacionalnu sigurnost i da ga učine nedostupnim.

– Ta ovlast dodatno je proširena na javno akcijsko gradivo koje nije označeno stavkom tajnosti. To znači, evo, da plastično objasnim, Vlada može odlučiti uskratiti podatak da je neki njezin član bio u Udbi i tako bi dakle, označila ugrozu nacionalne sigurnosti. Taj podatak znači nikad neće izaći – komentira Sladoljev, a Grmoja dodaje kako je ovo tekst za HDZ čiji je potpredsjednik neki dan govorio kako se lustracija može provesti samo ako započne u HDZ-u.

– Vidjet ćemo kako će reagirati na ovaj zakon o zatvaranju arhiva. Ovo je pravi test za ilustraciju. Hoće li prevladati u HDZ-u želja Milijana Brkića ili želja nekog drugog kolege – zanima Grmoju.

I čelnik Mosta Božo Petrov osvrnuo se na podatak da "državni arhiv skuplja osobne podatke korisnika i nakon toga ih neovlašteno, protivno pozitivnim propisima predaje trećim osobama".

– Mislim da je javnosti poznat taj događaj kada je izašao dosje u jednom dnevnom listu, dosje čovjeka koji je praktički glavni savjetnik premjera Plenkovića, a on je poslije dobio sve dosjee ljudi koji su ga pretraživali u državnom arhivu. Zanimljiv je način na koji je on to dobio. On je vjerojatno tražio ravnatelja državnog arhiva, koji je, mislim, i recenzent njegove knjige, da mu dostavi popis, odnosno sve dosjee osoba koje su tražile dosje u kojem se nalazi njegovo ime – kaže Grmoja te se čudi što ni jedna od institucija nije reagirala na to nedopušteno odavanje određenih podataka trećoj osobi.

HDZ-ov Ante Babić pita se, kaže, je li Most za ovaj zakon zainteresirao istočno-njemački film Životi drugih.

– On svakoga tko je živio u totalitarnom sustavu zagolica da vidi je li on osobno imao takav dosje. Recimo, kada gledate dosjee poštovanog monsignora Fabijana Veraje, onda ćete zapravo naći sve o njemu. Međutim, kada tražite dosje suradnika, službenika, suradnika, kako su oni to zvali, činjenica je da takvih dosjea nema. Javnost misli da će nakon otvaranja državnih arhiva pronaći takve dosjee. Takvih dosjea nema. Isto tako je činjenica da gradivo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske u državne arhive nije cjelovito predano – tvrdi Babić koji smatra da nije dobro da se kroz javnost provlači teza da je UDBA stvorila modernu Hrvatsku državu.

– I zato ja sam dvojim s ovim datumom od 30. svibnja, koji je bitan kao višestranačje u Hrvatskoj, u odnosu na akt koji je donesen 22. prosinca 1990. godine – kaže Babić.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek zamolila je zastupnike da ne zavaravaju javnost jer je više od deset puta bez argumenata spomenuto da se zatvaraju arhivi, iako, kaže, to nije istina. Pozvala je da daju prijedloge koje će ona rado poslušati.

– Nije istina ministrice da zastupnici obmanjuju hrvatsku javnost jer smo jasno iznijeli stavke zakona koji su problematični, zbog čega su problematični, zašto ostavljaju diskrecijsko pravo Vladi da odlučuje jesu li neki podaci tajni ili su podaci od nacionalnog interesa. Isto tako razdoblje koje smo mi imali otvorenim vi ponovno klasificirate i onda prodajete medijski spin da se arhivi otvaraju. Ne, vi zatvarate arhive. I to ih zatvarate u takvoj mjeri kao što je rekao kolega Bulj – za dvoje ljudi će praktički podaci  biti otvoreni za javnost, dvoje ljudi – tvrdi Grmoja, dok Božo Petrov poziva ministricu da povuče zakon jer je loš.

HDZ-ov Josip Borić kritizira Most da ne govori istinu te da Vlada želi cjelovito urediti pitanje arhivske građe.

– Sada kada cjelovito želimo nešto riješiti, e sada to ne valja. Još vam se kaže da se pokupite i odete, jer su oni mjerilo istine. Pa zašto bi se ministrica pokupila? Zbog čega? To nije korektno od vas. Ona je tu da svojim argumentima brani ovaj zakon, a vi se možete slagati ili ne slagati s tim, ali niste vi taj moment apsolutne istine u RH, to sam vam već jutros rekao, gospodo. Dopustite raspravu, čujmo je svi, ovo je prvo čitanje, pa ako imate nešto pametno reći, predložite – poziva Borić Mostovce koji su mu uzvratili kako su nudili prijedloge i argumente koje ministrica i HDZ očito ne žele čuti.