Direktni dug županija, gradova i općina 2002. iznosio je dvije milijarde kuna, a 2014. godine 4,5 milijardi kuna, pokazala je analiza Instituta za javne financije (IJF). Tako se direktni dug jedinica lokalne i regionalne samouprave više nego udvostručio u 12 godina, i to uglavnom zbog kredita i zajmova.
Mali udio obveznica
Obveznice su znatno manje zastupljene pa 2014. iznose tek oko 200 milijuna kuna, a što je oko četiri posto ukupnog direktnog duga. Direktni dug županije, grada ili općine predstavlja zbroj svih proračunskih manjkova iz tekućeg i ranijih razdoblja financiranih kratkoročnim i dugoročnim zaduživanjem – kreditima, zajmovima i izdavanjem vrijednosnih papira. U IJF-u ističu da osim direktnog postoji i potencijalni dug, koji čine jamstva koja su županije, gradovi i općine uglavnom izdali svojim trgovačkim društvima i ustanovama.
Gledajući zaduženost po glavi stanovnika, i ona se u županijama, gradovima i općinama više nego udvostručila od 2002. do 2014. i to sa 480 na oko 1000 kuna. Najviše su se pri tome zaduživali gradovi, posebice Grad Zagreb, potom županije, a najmanje općine. Ukupni direktni dug gradova (bez Grada Zagreba) iznosi 2014. oko 1,9 milijardi kuna, a samog Grada Zagreba 1,5 milijardi kuna. Županije su u 2014. imale 700 milijuna direktnog duga, a općine oko 400 milijuna kuna. Među županijama najveći dug u 2014. imala je Krapinsko-zagorska, i to 116,5 milijuna kuna, dok je Dubrovačko-neretvanska županija jedina bez duga.
Osim Zagreba, najzaduženiji je grad Rijeka. U 2014. dugovala je 383,4 milijuna kuna, a 22 grada uopće nemaju direktnog duga, ili je on manji od sto tisuća kuna.
Što se tiče općina, Dugopolje je u 2014. imalo najveći direktni dug – 36,1 milijun kuna, a oko 60 posto općina, odnosno njih 264 uopće nemaju direktnog duga ili je on manji od sto tisuća kuna.
Dugopolje pri tome ima i najveći direktni dug po stanovniku – oko 10.000 kuna.
Kasne s izvještajima
Na IJF-u su zaključili i da se čak 80 posto ukupnog direktnog duga svih županija, oko 570 milijuna kuna, odnosi na samo deset od 20 županija. Isto tako čak se 80 posto ukupnog direktnog duga svih gradova, izuzevši Grad Zagreb, odnosi na samo 29 od 127 gradova
Oko 50 posto ukupnog direktnog duga svih općina, oko 200 milijuna kuna, odnosi se na samo 20 od 428 općina. U IJF-u navode i da su prema Zakonu o proračunu županije, općine i gradovi dužni izvještaje o zaduženosti objaviti na službenim mrežnim stanicama, ali, nažalost, često kasne ili ih uopće ne objavljuju.
Tako godišnje izvješće za 2013. i polugodišnje izvješće za 2014. na mrežnim stranicama nije objavilo oko 30 posto gradova i oko 70 posto općina.
>>Evo gdje je u Hrvatskoj najviše blokiranih građana, a gdje najviše duguju
>>Blokada računa prijeti 196.000 građana. Duguju 400 milijuna kn!
Ja ne dugujem ni kune,a živim u dugopolju od prvog do tridesetprvog,ne idem na zimovanja ni na ljetovanja.fala Bogu još radim.