Dvije godine za dogovor o granici, a onda na sud

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nakon dugo očekivanih i najavljivanih razgovora na zagrebačkom Pantovčaku složili su se da oko otvorenih pitanja Hrvatska i Srbija imaju dijametralno suprotne stavove, no da je dobro što su ta pitanja barem “dotaknuli”, ali je bitno da se razgovori nastave.

– Teško je pronaći oko čega bismo se složili i razumjeli ako govorimo o prošlosti, no mislim da smo za budućnost naših naroda i naše djece učinili dobar posao i korak naprijed – jedna je od misli predsjednika Aleksandra Vučića izrečena nakon sastanka s Kolindom Grabar-Kitarović.

Bez naročite srdačnosti

Premda je Vučić iz Beograda doletio službenim zrakoplovom, predsjednica je svoga gosta dočekala oko 10.30 sati, uz sve državne počasti, intoniranje himni, pjesmu “Mi smo garda hrvatska” i obilaskom počasne postrojbe vojnika, na platou na Pantovčaku. Aleksandar Vučić sve je vrijeme imao izrazito ozbiljan izraz lica, između dvoje predsjednika nije se manifestirala posebna srdačnost, a dojam je da se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović trudila biti izrazito dobar i uljudan domaćin, pa možda čak i na svoju štetu. Vučić i Kolinda Grabar-Kitarović zadržali su se gotovo sat i pol, dakle znatno dulje no što je bilo predviđeno, u razgovoru “u četiri oka”. Da bi potom sastanak, proširen dvjema delegacijama, u kojima su bili savjetnici predsjednika, nekoliko ministara obiju vlada, predstavnici udruga nestalih iz dviju država te Milorad Pupovac i Tomislav Žigmanov kao predstavnici dviju manjinskih zajednica.

Neobična puška u rukama policije tijekom Vučićevog posjeta izazvala pažnju prolaznika:

Hrvatsko-srbijanski razgovori trajali su oko dva i pol sata, a u svojim izjavama dvoje predsjednika ponavljalo je kako im je najvažniji cilj održati kontinuitet razgovora oko pitanja nestalih, statusa nacionalnih manjina, razgraničenja na Dunavu. Usuglasili su se da će dvije strane u dvije godine pokušati definirati granicu, a ako im to ne uspije, u bilaterali, nakon dvije godine prepustit će to pitanje međunarodnoj arbitraži, odnosno institucijama. Vučić je hrvatskim vlastima predao podatke o troje nestalih u ratu 1990-ih u Hrvatskoj kao i matične knjige Općine Dvor koje su ukradene tijekom Oluje. Vučić je odmah na početku zahvalio našoj predsjednici što ga je pozvala u nimalo lakoj atmosferi i čestitao joj na hrabrosti.

Video: Matija Habljak/PIXSELL

– Srbija i Hrvatska morat će u budućnosti imati bolje odnose, kao danas Norveška i Švedska – kazao je Vučić aludirajući da je prijateljstvo između tih država 1905. bilo jednako nezamislivo kao i današnje između Hrvatske i Srbije.

Rekao je kako će nastojati promijeniti atmosferu prema Hrvatskoj te da će zajedno s premijerkom Brnabić utjecati na sve srpske dužnosnike da ne potpiruju tenzije te je najavio stodnevni “embargo” koji će vrijediti za sve državne dužnosnike Srbije koji će imati obvezu da “ni na koji način ne uvrijede ne samo hrvatske dužnosnike, već da se ponašaju odgovorno i da rade sve što je u njihovoj moći da imamo najbolje moguće odnose”. On je dodao kako Srbi smatraju da je Hrvatska više vrijeđala Srbiju, a da Hrvati vjerojatno misle obrnuto. Taj bi embargo vrijedio bez obzira na to hoće li hrvatska strana na to odgovoriti pozitivno. Predsjednica je ponovila kako će Hrvatska podržati ulazak Srbije u EU, a, govoreći o temi na kojoj su inzistirali mediji iz Srbije, komentirala i prosvjede protiv Vučića u Zagrebu te kazala da su prosvjedi legitimni, no da ne može podržati govor mržnje.

– Ne smijemo dopustiti da nam pojedinci s margina društva kreiraju politiku, taj posao ćemo raditi mi – kazala je. Vučić je isto komentirao prosvjede te je rekao da je iz automobila vidio transparente “Konju, ne laži”, “Četnik početnik”, “Barabo, vrati se u Srbiju”.

– Nasmijao sam se na te poruke, konj je jedna plemenita životinja, kada bih nekog htio uvrijediti, ne bih ga uspoređivao s konjem, poručio je i to više puta, s obzirom na to da su ga predstavnici medija iz Srbije učestalo pitali da komentira “ustaški doček” te čak za tu prigodu neukusno i sugestivno postavljali pitanja u stilu “kako to da je došao u Zagreb, a ustaše mu ubile djeda”. Vučić je ta pitanja spretno iskoristio da poruči kako on nije nikakav četnik, da mu u četnicima nije bio nijedan član obitelji niti je počinio nekakav zločin. Vučić je na pitanje novinarke Nove TV o tome hoće li vratiti dokumentaciju iz vukovarske bolnice rekao da će Srbija učiniti sve moguće da pronađe dokumente koji se tiču nestalih osoba i da mu nije problem reći da je počinjen zločin u kojem je ubijeno 200 Hrvata te da se nada da ni Hrvatima nije problem reći da je počinjen zločin nad Srbima. O Alojziju Stepincu rekao je da “imamo potpuno različito viđenje”.

Ništa nije prepustio slučaju

Novinska konferencija nakon sastanka dvaju predsjednika održana je u strogo kontroliranim uvjetima. Bila su dozvoljena samo četiri pitanja, po jedno je pripalo HRT-u i Novoj TV, te po jedno srbijanskim medijima – Pink TV-u i Studiju B. Oba pitanja srbijanskih televizija, dojam je, bila su naručena i dogovorena s Vučićem. Pitanje Studija B bilo je čak i sugestivno (hrabrost što dolazi u Zagreb, a ustaše mu ubile djeda). Zanimljivo je kako je Vučić točno upamtio i uopće vidio poruke hrvatskih prosvjednika (očito je o njima bio brifiran). U usporedbi s Vučićem, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila je znatno suzdržanija i stječe se dojam da je kao domaćica posjeta pozornicu prepustila Vučiću. Poruka da pojedinci s margine društva neće kreirati politiku predsjednici bi mogla biti zamjerena jer su prosvjed protiv Vučića organizirale ratne udovice, a upravo je braniteljska populacija činila dobar dio njezina biračkog tijela.