Ne pronađe li se rješenje za smanjenje brojki na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti na razini čitave Europske unije, odnosno ako Komisija i države članice ne posvete tome više pozornosti, Austrija će rješenja za taj problem tražiti bilateralno sa zemljama u regiji, i unutar i izvan EU.
S tom je porukom Austrija danas došla na izvanredni sastanak Vijeća EU u formatu ministara unutarnjih poslova, koji je sazvan ponajprije na zahtjev Francuske i Italije zbog problema na srednjemediteranskoj migrantskoj ruti, ali na kojemu je niz zemalja - među ostalima uz Austriju tu su bile i Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Njemačka - tražio da se više pozornosti posveti i rješavanju problema na zapadnobalkanskoj ruti.
Europska komisija čula je taj njihov zahtjev i njezin potpredsjednik Margaritis Schinas najavljuje da će do 6. prosinca Komisija predložiti akcijski plan za zapadnobalkansku rutu, po uzoru na jedan takav koji je predložen za srednjemediteransku rutu.
- Očekujemo da će početkom prosinca biti izrađen i poseban akcijski plan za zapadnobalkansku rutu, što znači konkretne mjere koje će EU, članice Schengena, u komunikaciji s našim susjedima na zapadnom Balkanu jednostavno predstaviti kao mjere na kojima će EU inzistirati kako bi se ti brojevi smanjili - rekao je ministar Davor Božinović u izjavi za novinare u Bruxellesu.
Današnji izvanredni sastanak nije završio usvajanjem zaključaka, bilo je predviđeno samo da Češka kao predsjedateljica Vijećem EU objavi sažetak rasprave i da se time pošalje poruka jedinstva svih država članica, ne poruka sukoba i razilaženja. Ali konkretniji, zakonodavni pomaci po pitanju reforme europske migrantske politike mogući su, premda ne i zajamčeni, na sljedećem redovnom sastanku Vijeća za unutarnje poslove, 8. prosinca, na kojemu se odlučuje i o ulasku Hrvatske u schengensku bezgraničnu zonu. Ta odluka o Hrvatskoj nije se danas u raspravama pokazala kao izravno povezana s uspjehom ili neuspjehom razgovora o migrantskoj krizi: i dalje u Vijeću EU vlada čvrst dojam da je Hrvatska na putu da 8. prosinca dobije jednoglasnu odluku svih država članica o pristupanju Schengenu.
Glavno pitanje na srednjemediteranskoj ruti je može li se nekim novim europskim ili nacionalnim propisima bolje regulirati potraga i spašavanje na moru, koje provode nevladine organizacije sa svojim brodovima. Njihove namjere su dobre, ali njihovi postupci imaju određene posljedice s kojima se države članice teško nose: Italija je s novom vladom ponovo manje zainteresirana da prima takve brodove sa spašenim migrantima u svoje luke, što ih tjera da se sidre u Francuskoj, koja optužuje Italiju za nekorektno, nezakonito ponašanje. A nema stalnog mehanizma za solidarno raspoređivanje tako spašenih migranata po svim državama članicama EU, nego se od slučaja do slučaja traže države koje na takva preseljenja tražitelja azila pristaju dobrovoljno. Stalni sustav migrantskih kvota već godinama se ne može dogovoriti jer takvu vrstu solidarnosti blokiraju zemlje poput Mađarske i Poljske.
Kad je riječ o zapadnobalkanskoj ruti, Mađarska je nedavno s Austrijom i Srbijom pokrenula novu trilateralnu suradnju koja ima za cilj bolje čuvanje granice između Sjeverne Makedonije i Srbije, kako bi migranti bili ondje zaustavljani. Austrijancima i Mađarima bi se, u pomoći Srbiji u čuvanju te granice, mogli pridružiti i Slovaci, Česi i Poljaci.
VIDEO: Jeziva priča iz Zagreba: Majka (25) na porod došla s 2,25 promila u krvi, sud otkrio zanemarivanje djece
Nije jedini problem kako zaustaviti nelegalan ulazak migranata u EU. Problem je, i to veći, što s njima nakon što uspiju ući. Postoji li uopće želja i volja za rješenjem tog problema. Ili će Europljanke u bliskoj budućnosti morati šetati zamotane glave...