EK: Hrvatskoj pohvale za mirovinsku reformu i upravljanje financijama

Hrvatska smanjuje makroekonomske neravnoteže koje, prvi otkako se nalazi pod ekonomskim nadzorom Europske unije, prema ocjeni Europske komisije više nisu prekomjerne.

– To je dobra vijest za Hrvatsku, pogotovo u svjetlu priprema za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu i, u konačnici, za članstvo u eurozoni – objavio je potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis predstavljajući jučer u Bruxellesu zimski paket Europskog semestra. Hrvatska je u tom paketu istaknuta kao jedan od uspješnih primjera. U izvješću za Hrvatsku, dokumentu na 83 stranice koji detaljno secira sve pozitivne pomake u strukturnim reformama, ali i okoštale probleme hrvatskog gospodarstva i upravljanja, objašnjava se kako se makroekonomske neravnoteže smanjuju “uglavnom zahvaljujući pozitivnom gospodarskom okruženju i razboritom upravljanju javnim financijama”.

U neslužbenom razgovoru, stručnjaci Komisije kažu da prvi put vide da se strukturne reforme zaista počinju provoditi, a ne samo najavljivati na papiru. Dosad su, kažu, u Hrvatskoj vidjeli ambiciozno napisane nacionalne programe reformi, no provedba tih programa zapinjala bi ili zbog političke nestabilnosti ili zbog “nedostatka vlasništva” nad onim što je zapisano, odnosno zbog nezainteresiranosti prijašnjih vlada da to što su zacrtale tretiraju kao svoj posao koji će i provesti. Sada vidimo da se ipak neke stvari pokreću, kaže jedan sugovornik Večernjeg lista u Bruxellesu. I u samom izvješću o Hrvatskoj vidi se da je ocjena ispunjavanja specifičnih preporuka Europske komisije ovaj put bolja nego prije.

Najboljom ocjenom “značajan napredak” Komisija je opisala Vladinu reformu mirovinskog sustava, kojom se promiče dulji radni vijek i uklanjaju strukturni nedostaci sustava. Najslabija ocjena “nije bilo napretka” rezervirana je za Komisijinu preporuku uvođenja poreza na nekretnine. “Određeni napredak” je ocjena koju Komisija daje Hrvatskoj u provedbi reforme sustava obrazovanja, reformi javne uprave i reformi pravosudnog sustava. Vijest iz Bruxellesa zadovoljno su komentirali i u Banskim dvorima:

– Izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon 5 godina od izuzetne je važnosti za stabilnost, daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, kao i za povjerenje investitora – izjavio je premijer Andrej Plenković.

– Današnjom odlukom Europske komisije Hrvatska je svrstana u višu kategoriju, u društvo država članica sa stabilnim gospodarstvima, zajedno s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom, Rumunjskom, Španjolskom, Portugalom, Švedskom i Bugarskom – dodao je.

U Vladi su zadovoljni i zbog toga što je ovo drugi put u njihovom mandatu da Hrvatska napreduje i izlazi iz procedura ekonomskog nadzora EU: 2017. je izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, što je kasnije utjecalo i na poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske. U Vladi se nadaju da izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža može na sličan način biti prepoznat kao potvrda da Hrvatska ide u pravom smjeru.

No, jučerašnje Komisijino izvješće o Hrvatskoj ipak otkriva da nije sve tako sjajno. Primjerice, u dijelu koji se tiče nezaposlenosti, priznaje se da je stopa nezaposlenosti pala na razinu prije krize, ali i upozorava da u Hrvatskoj jednostavno premalo radno sposobnih ljudi zaista radi. Što zbog iseljavanja, što zbog prijevremenih odlazaka u mirovinu i općenito starenja stanovništva, što zbog rada na crno.

Kad je riječ o Agrokoru, u Europskoj komisiji kažu da više ne vide značajnije rizike, a kad je riječ o Uljaniku, kažu da potencijalno može biti problema za javne financije u slučaju aktivacije državnih jamstava, no u svojoj su prognozi optimistični i prognoziraju proračunski suficit.