Europska je komisija prihvatila sve predložene investicije i koncept hrvatske Vlade s kojim je pripremljen Nacionalni plan oporavka, no na zeleno svjetlo treba ipak pričekati kraj srpnja, koji je krajnji rok do kada Europska komisija mora izaći sa svojom ocjenom. Sve ovo vrijeme češljaju se sve predložene stavke, a premijerov savjetnik i koordinator izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Zvonimir Savić kaže da je izuzetno zadovoljan dosadašnjim postupkom.
Milijarda za biorafineriju
Plan s kojim je hrvatska Vlada išla prema komisiji težak je 48,7 milijardi kuna, što je za oko 1,2 milijarde kuna više od dodijeljenih 47,5 milijardi kuna.
– Svjesno smo i namjerno išli s iznosom koji je iznad dodijeljene alokacije. Nakon usuglašavanja i usklađivanja troškova ukupan iznos plana smanjio se za 500 milijuna kuna, no to je i dalje 700 milijuna kuna više od dodijeljene nam alokacije. Kod nekih troškova došlo je do korekcije procjene, neki su dobili nove ponude i troškovnike, negdje je došlo do usklađivanja vezanih uz PDV – ističe Savić.
– Najvažnije je da su sve predložene investicije prihvaćene. Manje korekcije visine procijenjenih troškova bile su očekivane. Poslali smo ovih dana zadnje usklađivanje troškovnika na provjeru. Jako bih se iznenadio ako bi u ovom posljednjem krugu pronašli makar neku sitnicu – kaže Savić.
Komisija inače provjerava sve dostavljene procjene i troškovnike, bilo je slučajeva da nekim zemljama nisu prihvaćene cijele investicije, a ne samo pojedine stavke uz projekte.
Svi su hrvatski prijedlozi ostali, pa tako Rimac može računati na 1,5 milijardu kuna za razvoj vozila bez vozača, sisačka željezara milijardu kuna za biorafineriju, u obnovu nakon potresa će se usmjeriti 4,5 milijarde kuna, gradnju vrtića, škola, bolnica, infrastrukture... Obrazovanje i znanost, dobit će, primjerice 7,5 milijardi kuna,
Kada ga je prije mjesec dana nosio u Bruxelles, premijer Plenković kazao je da je riječ o dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize.
U dosadašnjem procesu usklađenja Komisija nije prihvatila 500 milijuna kuna predloženih troškova za projekt nazvan “otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo”, namijenjen privatnom sektoru.
– Bilo je troškova koji nisu bili prihvatljivi Europskoj komisiji. Ako govorimo o poduzetnicima i izravnom financiranju, startali smo od nule. Nisu poduzetnici izgubili 500 milijuna, nego su dobili 5,5 milijardi kuna – ističe Savić.
No, osim te stavke s 5,5 milijardi kuna potpora, za poduzetnike je namijenjeno i oko dvije milijarde kuna u turizmu.
– Izravno više od trećine plana oporavka ide poduzetnicima, a ako bi se zbrajalo i posredno, tada će sva ta sredstva u nekom trenutku završiti u privatnom sektoru jer će privatni sektor graditi vrtiće i škole, ponuditi uslugu obrazovanja za dodijeljene vaučere. Centralno financiranje specijalizacija jedini je projekt za koji se može reći da se neće preliti privatnom sektoru, sve drugo hoće – dodaje Savić.
Konzultacije do kraja srpnja
Konzultacije o Nacionalnom planu oporavka trajat će do trenutka izricanja pozitivne ocjene, što se očekuje do kraja srpnja.
Nakon toga plan još treba odobriti i Vijeće, i kad sve to završi, svaka zemlja može tražiti da joj se do 13 posto dodijeljenih sredstava isplati odmah. Hrvatska je već najavila da će odmah tražiti predujam, a ostatak će se isplaćivati dva puta godišnje, nakon što se dostave troškovnici i izvješća o dotad učinjenom.
Inače, Hrvatska je kroz ovaj program zatražila financiranje 152 investicije, no isto tako obvezala se da će provesti 77 reformi. Isplata investicijskog paketa na neki će se način vezati uz provođenje obećanih reformi. Vlada je izračunala da će u predstojećem desetljeću Hrvatska imati na raspolaganju 30 milijardi eura iz različitih europskih izvora. I ta su sredstva razlog što se vjeruje kako će stope rasta domaćeg gospodarstva u sljedećem periodu biti iznadprosječne.
VIDEO Plenković: Odluka o primanju Hrvatske u Schengen može biti na dnevnom redu za vrijeme slovenskog predsjedanja Vijećem EU
Ako bude transparentno to je odlično!