Priča može zvučati kao “Njemica na čelu Europske komisije trenira strogoću… na Njemačkoj”. Ali stvar je zapravo principijelna i tiče se nadređenosti, svojevrsne superiornosti prava Europske unije i Suda Europske unije u tumačenju tog europskog prava. Komisija je, naime, jučer pokrenula postupak protiv Njemačke i poslala službenu opomenu zbog toga što je njemački Ustavni sud donio presudu protiv politike Europske središnje banke (ECB) o otkupu državnih obveznica na sekundarnom tržištu za vrijeme krize.
Sporno tiskanje novca
Savezni ustavni sud Njemačke u svibnju 2020. presudio je, naime, da program kupnje javnih obveznica izlazi izvan okvira ovlasti Europske središnje banke i Europske unije. Taj program kvantitativnog popuštanja pokrenut je 2015. i bio je ona “velika bazuka”, nekonvencionalno monetarno oružje, koje je potaklo oporavak i zaustavilo špekulacije o tome da bi dužnička kriza mogla dovesti do raspada eurozone. Zahvaljujući tom programu, tadašnja kriza je prevladana, a cijena zaduživanja država članica eurozone i čitavog EU (pa i šire) znatno je pala, od čega je korist imala i Hrvatska, reprogramirajući svoje dugove po povoljnijim uvjetima i smanjujući tako proračunski manjak.
Program kvantitativnog popuštanja bio je kontroverzan u Njemačkoj i prije no što je izglasan u ECB-u (uz pristanak njemačkog guvernera središnje banke Bundesbank) jer dio Nijemaca smatra da se radi zapravo o masovnom tiskanju novca za potrebe otplate dugova država eurozone, što stvara opasnost od inflacije i kaosa. No, kad su trojica njemačkih poduzetnika podnijela tužbu pred Sudom EU, suci te najviše sudske instance Unije presudili su, u prosincu 2018., da je sve po zakonu.
Njemački Ustavni sud, međutim, u istoj presudi iz svibnja 2020., u kojoj tvrdi da je ECB izašao izvan ovlasti EU, presudio je također i protiv te presude Suda EU, bez vraćanja predmeta Sudu EU.
“Stoga je njemački sud presudu suda lišio pravnog učinka u Njemačkoj, čime je prekršio načelo nadređenosti prava EU. To je razlog za pokretanje ovog postupka zbog povrede”, kaže se u jučerašnjem priopćenju iz Bruxellesa i dodaje: “Komisija smatra da presuda njemačkog Ustavnog suda predstavlja ozbiljan presedan, kako za buduću praksu samog njemačkog Ustavnog suda tako i za vrhovne i ustavne sudove drugih država članica. Njemačka sad ima rok od dva mjeseca da odgovori na primjedbe Komisije”.
Mnogi se u Bruxellesu pitaju postoje li možda i neki skriveni politički razlozi zbog kojih je Europska komisija, na čijem je čelu po prvi put jedna Njemica (Ursula von der Leyen), dugogodišnja ministrica u raznim vladama odlazeće kancelarke Angele Merkel, odlučila baš sada pokrenuti formalni postupak zbog povrede prava Unije protiv Njemačke. No u posljednjoj rečenici priopćenja Europske komisije nalazi se vjerojatno najvažniji, pravi razlog: za Komisiju i EU kao takvu dugoročno je štetna, zapravo nepodnošljiva situacija u kojoj ustavni sud jedne ključne države članice, kao što je Njemačka, osporava načelo nadređenosti Suda EU nad nacionalnim sudovima. Takva situacija može biti nezgodan argument kojim se mogu koristiti političari i suci u bilo kojoj drugoj državi članici, primjerice u Poljskoj ili Mađarskoj, dvjema zemljama čije vlade nastoje osporiti ili smanjiti nadređenost prava EU.
Argument za Orbána
Mađarski premijer Viktor Orbán znao je ponekad isticati, u situacijama kad je bio kritiziran zbog politike konstantnog nasrtaja na neovisne institucije u svojoj državi, da njegova vlada i njegova zemlja barem poštuju presude Suda EU. Nije izrekao, ali u nastavku je moglo stajati: za razliku od Njemačke.
Ursula von der Leyen vjerojatno i to ima na umu kad potpisuje priopćenje Komisije koje kaže da je njemački Ustavni sud stvorio “ozbiljan presedan” i da stoga pokreće kaznenu proceduru protiv Njemačke baš na ovoj, iznimno osjetljivoj temi.
VIDEO U Osijeku su uhićena tri suca i poduzetnik: Sumnjiče se za primanje mita.
Ovaj potez korumpirane njemačke političarke von den Leyen potvrdđuje da je potrebno ukinuti Europski sud i Eurposki parlament