Hrvatska je više nego dobro ušla u novu 2023. godinu te je Vlada Andreja Plenkovića znatno poboljšala procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini, s 0,7 na 2,2 posto. Ima li se na umu da je Ministarstvo financija uvijek konzervativno pri procjenama gospodarskih kretanja, lako bi se moglo dogoditi da domaća ekonomija i BDP do kraja ove godine porastu još jače ako ne bude nekih neočekivanih zbivanja. Recesije i strahova koji su bili prisutni pred kraj prošle godine zasad nema iako je došlo do usporavanja osobne potrošnje.
Osjetan skok cijena smanjio je kupovnu moć domaćeg stanovništva, no potrošnju guraju i turisti, a tu se opet obaraju rekordi tako da svi u tom sektoru i oko njega trljaju ruke.
Premijer Andrej Plenković pohvalio se da je Hrvatska jedina država kojoj su od početka ruske agresije na Ukrajinu sve tri kreditne agencije podigle kreditni rejting, a dvije od njih i za dva stupnja. Rast rejtinga posljedica je uvođenja eura i ulaska u Schengen. Vlada vjeruje da će prosječna stopa inflacije u ovoj godini biti 6,6 posto, što je za četiri postotna boda manje nego prošle godine. Guverner Boris Vujčić kazao je da bi se prema kraju godine godišnja stopa inflacije mogla spustiti i na 5 posto. Godinu poslije Vlada očekuje da će se inflacija spustiti ispod tri posto, odnosno očekuje njezino svođenje u uobičajene okvire. Dođe li doista do usporavanja rasta inflacije, nije naodmet dodati da će se ono dogoditi kod visoke osnovice jer su protekle dvije godine cijene ključnih proizvoda iz domaće potrošačke košarice porasle od 20 do 50 posto. Jeftinog više nema, samo će nova poskupljenja biti blaža.
Vlada je u četvrtak prihvatila i godišnji plan reformi koji se naslanja na reforme iz Nacionalnog plana oporavka iz kojega bi Hrvatska trebala povući 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava. Ministarstvo financija naglašava da je predanost reformskim naporima vidljiva i u ispunjavanju predviđenih obveza, kao i u dinamici korištenja EU sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rezultati Hrvatsku trenutačno svrstavaju među tri najuspješnije EU članice u provedbi preuzetih obaveza, uz Španjolsku i Italiju. Država se, inače, obvezala da će ove godine provesti više desetaka reformskih mjera, a velik je fokus dan na zdravstvenu reformu, sprečavanje korupcije, obnovu... Sve su te reforme preduvjeti za povlačenje europskih sredstava zbog kojih je živo na sve strane, a hoće li iza tih investicija ostati elementi za trajniji rast gospodarstva, vidjet će se za kratko vrijeme kad prestane priljev novca iz zajedničke blagajne.
>> VIDEO Milanović: U BiH mogu eventualno zračnim puškama gađati vrapce i pucati na svadbama u zrak
Nemojte više, svisnuće neki od muke....