Danas u Saboru na dnevnom redu imamo izvješće HNB-a prema kojem se odgovornost za inflaciju pokušava svaliti i na poduzetnike. Međutim, poduzetnici se nisu promijenili, oni su cijelo vrijeme isti. Teško je reći da je zbog njih došlo do inflacije. Iz toga možemo zaključiti da pravi razlog za inflaciju leži negdje drugdje. Točnije, u Vladinim politikama i politici HNB-a od proljeća 2020. Tada je polovica zaposlenih jedno vrijeme bila na državnoj pomoći, a tada su i mnoge druge skupine u društvu dobivale novac od države, a u tome je asistirao HNB s otkupom državnih obveznica. Na taj način su i Vlada i HNB, u kombinaciji s nekim vanjskim šokovima, doprinijeli visokoj inflaciji koju danas imamo. No kako je ona znatno viša nego u mnogim drugim zemljama EU vidimo da se ne radi o potpuno uvezenoj inflaciji, nego za inflaciju dio odgovornosti leži i na Vladi i na HNB-u. Time je HNB iznevjerio svoj glavni cilj, a to je stabilnost cijena, na čemu HNB primarno treba raditi.
Visoka inflacija znači da građani postaju sve siromašniji, a država postaje sve bogatija. Znači, državni proračun, a ne poduzetnici, najveći je dobitnik visoke inflacije, što vidimo po rekordnom punjenju proračuna. Prihodi državnog proračuna rastu po višim stopama nego što je rast BDP-a. To nije održivo. Takav rast dolazi iz rasta cijena, a ne iz količina prodanih roba, što bi pozitivno doprinosilo gospodarstvu. Stoga pozivamo da se to bolje punjenje proračuna iskoristi za nešto pozitivno. Odnosno, da se smanji porezno opterećenje, prvenstveno prema građanima, i to kroz smanjenje poreza na dohodak - kazao je predsjednik stranke Fokus Davor Nađi na današnjoj konferenciji za medije u Saboru n atemu "Inflacija i polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbe monetarne politike HNB-a". Saborski zastupnik iste stranke Dario Zurovec dodao je kako je osnovni cilj HNB-a stabilnost cijena.
- Ne možemo se danas u modernoj Hrvatskoj ponašati na sličan način kao što se ponašala centralna banka nekadašnje Jugoslavije kojoj je to bio sekundarni cilj. HNB-u stabilnost cijena treba biti primarni cilj, kao što je to i u drugim zemljama Europe - ustvrdio je Zurovec.
Na novinarsko pitanje smatra li da podaci koje je guverner Boris Vujčić iznio na kongresu u New Yorku nisu bili točni, a radi se o tome da je Vujčić tamo ustvrdio kako je 60 posto udjela profitnih marži u strukturi inflatornog udara u prošloj godini, Nađi reče kako Fokus ne dovodi u pitanje točnost podataka.
- Mi samo tvrdimo da se ponašanje poduzetnika nije promijenilo, oni standardno nastoje povećati ili prihode ili dobit. To je njihov normalan model poslovanja. Pitanje je što je doprinijelo da marže mogu toliko rasti, za razliku od prijašnjih godina. To je odgovornost Vlade i HNB-a koji su omogućili takvo poslovno okruženje - reče Nađi.
Kako vam djeluju sumnje nekih analitičara da je guverner Vujčić tu informaciju podijelio u New Yorku zato što ju je morao podijeliti pod pritiskom Europske središnje banke, usto se nadajući da će ta tema time ostati daleko od domaćih medija, jer ovakva struktura inflacije pobija tezu da je inflacija dominantno uvezena, bilo je iduće novinarsko pitanje.
- Ljudima je već prije postalo jasno da je inflacija nije dominantno uvezena jer da jest onda bi ona bila unutar istih okvira prosjeka EU. Tu se već vidi da razmak između naše i EU inflacije i te kako postoji. Ne bi ulazio u ta nagađanja je li guverner to planirano tako radio ili ne, ali u Hrvatskoj su poduzetnici od strane politike često neki "žrtrveni janjci" koji su krivi za sve. Sad je sve popularnije za propuste Vlade i HNB-a pokušati krivnju skrenuti na poduzetnike nego da oni koji su za to stvarno odgovorni tu odgovornost preuzmu na sebe - ustvrdio je Davor Nađi.
Kolika je tu odgovornost upravo HNB-a jer je prema istraživanjima zagrebačkog Ekonomskog instituta inflatorni udar na najsiromašniji dio građana i do 40 posto, a teško se zakljinjati da to nema nikakve veze s uvođenjem eura iako je guverner Vujčić tvrdio da će zbog uvođenje eura poskupjeti samo kavica, zanimalo je još novinare.
- To jest suodgovornost HNB-a, ali ne bih rekao da je to zbog uvođenja eura jer svakodnevno vidimo trend opadanja inflacije. Inflacija je počela rasti još u ljeto 2021., znači godinu i pol prije nego što smo ušli u eurozonu. To je bila posljedica Vladinih i HNB-ovih politika upravo u vrijeme pandemije. Slažem se s analitičarima koji tvrde da je to izazvalo najveći udar na najsiromašniji dio građana. I upravo zato sve centralne banke zemalja EU imaju kao jedan od priorioteta da ciljana inflacija bude oko dva posto jer se zna da je to nevidljivi porez koji pogađa najsiromašnije. Kod umirovljenika potrošnja se najviše sastoji od plaćanja energenata koji su rasli 20-30 posto. Znači, točno je da je inflacija najviše pogodila najsiromašnije, ali državni proračun se istovremeno puni iznad svih očekivanja. A to koliko je teret HNB-a toliko je teret i Vlade.
VIDEO: Plenković: 'Više su rasle plaće nego inflacija'
