Hrvatska uskoro najzaostalija i najsiromašnija zemlja EU

Hrvatskoj prijeti da će uskoro postati najzaostalija i najsiromašnija zemlja Europske unije. Pokazuje to podatak o kupovnoj moći građana po kojem je od 2008. do danas Hrvatska jedina zemlja članica koja je nazadovala u standardu, a već sad ima drugi najgori standard u EU.

Naime, Rumunjska je po kupovnoj moći i BDP-u po stanovniku prestigla Hrvatsku već ove godine iako se predviđalo da će se to dogoditi tek u 2018. Iza nas su ostali tek Bugari, koji nas ne mogu stići tako brzo, ali ako i dalje budu bilježili veće stope rasta od Hrvatske u jednom desetljeću, mogli bi sustići razliku u standardu. Podaci su to koje je sumirao Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji upozorava da smo 2008. bili za trećinu razvijeniji od Rumunjske.

Zašto su važni fondovi

Zašto je tome tako? Drugi rastu brže, rade više, a mi zaostajemo. Dok se u Hrvatskoj rast gospodarstva od 1,6 posto zabilježen u prošloj godini slavio kao konačni dokaz uspješnosti rada politike, Rumunjska je napredovala svake godine po stopama većima od 3 posto, a lanjski je rast zaokružila na 3,8 posto. Dio tog uspjeha leži u povlačenju novca iz europskih fondova. Hrvatska je, prema službenim podacima Europske Komisije, iz omotnice 2007. – 2013. iskoristila tek 65,2 posto novca i, prema tom kriteriju, postala je najneuspješnija članica. Grčka je u tom razdoblju iskoristila 99,9 posto raspoloživih sredstava, a Rumunjska je neuspjehom proglasila činjenicu da su dospjeli na oko 80 posto iskorištenosti fondova. Iskorištenost alokacije za drugu polovicu 2013., kada smo postali ravnopravna članica EU i u kojoj nam je na raspolaganju bilo 450 milijuna eura, manja je od 40 posto. A fondovi su važni jer se njima pokreću javne investicije bez opterećivanja budžeta pa je tako Slovačka 90 posto svih ulaganja u javnom sektoru financirala uz pomoć europskog novca, a slično su radile i Bugarska i Poljska. Europskim novcem uspjeli su neutralizirati krizu i postići visoke stope rasta, što u Hrvatskoj još nije zabilježeno.

Rastao jedino javni dug

Naime, BDP u Hrvatskoj i dalje je 11 posto niži od onog zabilježenog u krizi, a broj zaposlenih je manji 14,6 posto, kao i industrijska proizvodnja. Jedino što se znatno povećalo jest javni dug koji se udvostručio tijekom krize.

– Uz stopu rasta manju od dva posto do standarda iz 2008. došli bismo tek u 2023. godini, što je porazno – kaže Savić koji upozorava da je Hrvatska među 189 zemalja svijeta u krizi imala osmi najveći pad BDP-a. Od nas su gore Libija, Ukrajina, Grčka, odnosno zemlje s ratnim sukobima ili financijskim slomom. Irska, koja nam je često uzor, raste više od 8,2 posto, a Češka, koju smo nekad doživljavali kao nerazvijenu državu, bilježi rast veći od 4 posto. Uz loš performans ekonomije i spor oporavak, a visoki rast duga, problem s kreditnim rejtingom nije neočekivan. Eventualni pad kreditnog rejtinga doveo bi do još većih pritisaka na javne financije koje su se od 2015. počele stabilizirati. Iduće godine samo kroz državne obveznice i kredite treba otplatiti nešto manje od 30 milijardi kuna, što znači da će, uz deficit proračuna i kamate, obveze dosegnuti gotovo 50 milijardi kuna.

Uz Hrvatsku, pad kreditnog rejtinga prijeti tek Brazilu, Zambiji, Rusiji, Libanonu i Kostariki, a koliko smo tijekom krize zaostali, pokazuje i činjenica da Hrvatska kao zemlja članica EU ima tek jedan stupanj bolji rejting od Srbije.