Ekonomski učinci širenja virusa: Što će se dogoditi s proračunom ako korona otjera turiste

Osim turizma, prva financijska “žrtva” koronavirusa mogao bi biti državni proračun koji je na prihodnoj strani orijentiran na PDV, a time i na potrošnju stranih turista.

Prema planu, ova bi godina od PDV-a trebala donijeti državnom proračunu oko 56 milijardi kuna, prva dva mjeseca dotok novca u proračun bio je čak i nešto bolji od plana, no ožujak bi mogao donijeti prve znatnije minuse uspori li ili zastane turistička potrošnja. Turizam i prateća potrošnja, prema satelitskoj bilanci, čine oko petine hrvatskog BDP-a.

– Sad je manje-više izvjesno da će predsezona imati popriličnih posljedica, no prerano je procjenjivati što će biti na ljeto u glavnoj turističkoj sezoni – komentira Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.

Zanimljivo je da su izvještaji konkurentskih turističkih zemalja o koronavirusu sramežljivi, ali čak i prije nego što se virus razbuktao na sjeveru Italije, Europa je zabilježila evidentno smanjenje turista iz Azije. Suzdrže li se europski građani iz zasad nerizičnih europskih država od putovanja, hrvatski bi minusi mogli biti veliki.

– Koliko god je moguće, treba se perceptivno odvajati od sjevernog dijela Italije – ističe Lovrinčević. Ovisno o širenju virusa i tijeku bolesti, moguće je da će u početku biti dosta otkazivanja putovanja, ali sve bi se to kasnije moglo nadoknaditi preko tzv. last minute aranžmana. Talijani čine oko 12 posto stranih turista u Hrvatskoj, odlični su potrošači, tako da je njihov udio u domaćem prometu od turizma još i veći.

– Moguće je da će turistička branša imati neke gubitke, ali to je priroda te rentne djelatnosti i svi koji ulažu u turizam moraju računati s neplaniranim rizicima. Ne bi smjelo doći do nacionalizacije gubitaka u turizmu jer se izgubljeno u jednom kvartalu ili godini može nadoknaditi u idućem – upozorava Lovrinčević. Kako zaštita zdravlja građana mora imati prioritet pred mogućem nepovoljnim ekonomskim posljedicama, Lovrinčević očekuje nešto veći deficit s kojim će se financirati troškovi vezani uz koronavirus.

– Zbog velike oslonjenosti na PDV, elastičnost i ranjivost proračuna bit će veća od ranjivosti ukupne ekonomije – kaže taj analitičar. Moguće je da će zemlje koje će biti na udaru koronavirusa tražiti da se troškovi vezani uz sprečavanje bolesti izuzmu iz deficita.

– Hrvatska može dopustiti povećanje deficita za oko milijardu eura ili 2 posto BDP-a a da to povećanje ne dovede do promjena u cijeni duga. Problem je što bi se u takvom raspletu događaja okrenuo trend smanjenja javnog duga, a u pitanje bi došla i brzina uvođenja eura – kaže Lovrinčević.

Širenje virusa na sjeveru Italije i njegovo pojavljivanje u okolnim državama, pa i Zagrebu, izazvalo je prva dva dana paničnu reakciju ulagača i na Zagrebačkoj burzi, gdje su cijene dionica pale oko 6 posto. Kao i kod svih takvih transakcija, izgubili su samo oni koji su prodavali dionice ispod cijene po kojoj su ih kupili. U srijedu se tržište stabiliziralo.

Tema: Koronavirus