Zbog nesretnih zbivanja u Kataloniji, maturalna putovanja došla su u središte pozornosti hrvatske javnosti.
Prvo su putovanja u Barcelonu odgođena, a onda ipak i realizirana, i to baš u jeku neizvjesne političke borbe za njenu nezavisnost od španjolske krune kojoj se kraj još ne vidi. Osim u Kataloniju, hrvatski maturanti s voljom i radošću putuju i u Prag, Grčku, Italiju, a odlaze i na krstarenja. Dakle, uglavnom je tu riječ o inozemstvu, što naravno, samo po sebi nije sporno, barem ne za zemlju koja je već četiri godine članica Europske unije, pa nam je Europa i domovina u nekom širem smislu. No, kada se već na tisuće mladih srednjoškolaca tako s veselo i zdušno svake godine odilja po europskim metropolama i turističkim atrakcijama, postavlja se pitanja koliko su u svom školovanju posjećivali hrvatske atrakcije. Koliko su upoznali Hrvatsku.
Primjerice, koliki je postotak mladih koji su organizirano, u sklopu terenske nastave i upoznavanja vlastite domovine posjetili Cerovačke špilje, spretno smještene nedaleko od Gračaca, u zadarsko županiji? Koliko je profesora uspjelo animirati mladež na posjetu tim više nego atraktivnim špiljama koje moćni Velebit skriva u svojem bezgraničnom podzemlju? Naravno, pitanje se može proširiti pa se svi moramo zapitati jesmo li na svojim putovanjima posjetili Cerovačke podzemne ljepotice koje su od 1981. godine dio Parka prirode Velebit? I da li znamo da se mogu posjetiti Donja i Gornja pećina, jedna atraktivnija od druge? I znamo li da je za turistički posjet uzorno uređeno po impresivnih 700 metara Donje i Gornje špilje u kojima posjetitelji mogu pogledati sačuvane tragove obitavanja špiljskog medvjeda u mračnim planinskim labirintima, baš kao i ulomke keramičkih posuda od prastarih stanovnika koji su u špiljama nalazili utočište od nevremena? Na žalost, Cerovačke špilje su slabo poznate široj hrvatskoj javnosti.
Češće ih na svojim putešestvijama pronalaze stranci nego domaći. Tome, naravno, ne pridonosi odluka uprave Parka prirode Velebit koja ne dozvoljava snimanje u špiljama, a znamo da su danas društvene mreže najprodorniji i najbrži (a onda i najjeftiniji) način turističkog reklamiranja. Koliko je poznato, uskoro bi Cerovačke špilje trebale doživjeti renesansu, jer je za uređenje prihvatnog centra osiguran novac iz europskih fondova. A još uvijek traju i seriozna speleološka istraživanja špiljskih nepreglednih hodnika južnog Velebita. Tako da će se o Cerovačkim špiljama vrlo skoro govoriti i češće i sadržajnije, na korist preostalih stanovnika Like koji oskudijevaju u mnogočemu, ali ne i u prirodnim ljepotama. A ako se zna da su u blizini Cerovačkih špilja i vrelo Une ali i Štrbački buk, nestvarni u svojoj nedirnutoj ljepoti, ovaj dio Like trebalo bi ubrojiti među obavezne ciljeve školskih, ali i ne samo školskih ekskurzija u Hrvatskoj.