Što se više toga o koronavirusu zna, to se više novih pitanja otvara, a suživot uz SARS-CoV-2 i dalje je veoma izazovan. Stoga su nam za Večernji list odgovore na trenutačno najaktualnija pitanja vezana za koronavirus dali naši poznati znanstvenici Luka Čičin-Šain, Igor Štagljar i Nenad Ban te Branko Kolarić, epidemiolog i član znanstvenog savjeta Vlade.
Koji su lijekovi trenutačno najučinkovitiji u liječenju bolesti COVID-19?
U svijetu se najčešće koriste dva lijeka za tretiranje ove bolesti, objašnjavaju nam sugovornici, a to su remdesivir (antiviralni lijek) i deksametazon (kortikosteroid). – Trenutačno se smatra da je najbolji tretman za oboljele korištenje remdesivira. To je lijek koji je kompanija Gilead razvila protiv ebole, ali je ustanovljeno da nije posebno efikasan. S obzirom na to da je i genom virusa ebole sačinjen od RNK molekule kao i u slučaju SARS-CoV-2 virusa, pokazalo se da remdesivir ima određenu učinkovitost pri ublažavanju simptoma COVID-19 – ističe Nenad Ban. Remdesivir je u Hrvatsku stigao u sklopu zajedničke nabave za EU ovog ljeta, no otkad je buknula pandemija koronavirusa, njegova je dostava otežana zbog velikog interesa – ističe pak znanstvenik Luka Čičin-Šain. – Ni remdesivir ni deksametazon nisu tzv. “game changeri” u liječenju COVID-19, ali su znatno doprinijeli liječenju ove bolesti. Naime, u kliničkoj je studiji faze 3 znanstveno dokazano da kortikosteroid deksametazon smanjuje smrtnost 30 posto. On smanjuje upalne procese koji nastaju tzv. “citokinskom olujom”, a obično se ti kortikosteroidi daju 5. ili 6. dan nakon pojave simptoma – objašnjava nam Igor Štagljar te dodaje kako remdesivir u prosjeku smanjuje boravak ljudi na respiratoru za 4 dana, no zasad nema dokaza da smanjuje smrtnost. Ističe kako je oba ova lijeka odmah dobio američki predsjednik Donald Trump te koktel tzv. “monoklonalnih antitijela” američke kompanije Regeneron. – Ta antitijela smanjuju količinu virusa u tijelu zaraženih osoba, no koktel je još u eksperimentalnoj fazi ispitivanja. To dokazuje da je zdravstveno stanje predsjednika Trumpa zabrinjavajuće jer su mu njegovi doktori preporučili koktel koji je do sada testiran na samo dvjestotinjak ljudi – zaključuje Štagljar.
Postoje li neka nova saznanja kada bi se moglo očekivati cjepivo?
Da je cjepivo na razini Europske unije već naručeno te da će biti isporučeno čim bude dostupno, potvrdio nam je Branko Kolarić. – To je za Hrvatsku jako dobro jer smo ipak mala zemlja koja bi se puno teže na svjetskom tržištu izborila za svoje doze. Ovako se cjepivo naručuje na razini Europske unije te će doze biti pravedno raspodijeljene među članicama – kaže nam Kolarić te dodaje kako bi za Hrvatsku trebalo biti osigurano oko 1,600.000 doza. A na pitanje kada bi se cjepivo moglo očekivati, Luka Čičin-Šain ističe kako u tom području nema puno novih saznanja.
– Prognoze nam govore da ćemo u 2021. godini, ako sve bude teklo po planu, biti u stanju doći do klinički testiranog cjepiva. No treba naglasiti da će proći vrijeme od trenutka kad postane jasno da neko cjepivo doista djeluje do trenutka kada će stotine milijuna doza cjepiva biti dostupne da se ponude svima kojima treba – ističe Čičin-Šain. Nenad Ban smatra da će nekoliko cjepiva koja se trenutačno razvijaju do kraja godine biti ispitana što se tiče učinkovitosti i potencijalnih popratnih pojava. – Međutim, vrlo je vjerojatno da se cjepivo u dovoljnim količinama neće proizvesti i distribuirati do sredine sljedeće godine. Stoga ne možemo očekivati cjepivo koje bi nas zaštitilo ove zime – kaže Ban, a Štagljar podsjeća da je cjepivo nužno kako bi se zaštitili oni koji još nikada nisu došli u kontakt s virusom SARS-CoV-2 virusom. – U ovom se trenutku diljem svijeta desetak cjepiva već testira u trećoj, najvažnijoj fazi kliničkih istraživanja koja će nam pokazati njihovu efikasnost, odnosno hoće li ona zaštititi 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90 ili 100 posto svih cijepljenih od infekcije SARSCoV-2 virusom. Prve rezultate tih studija očekujemo već za nekoliko tjedana, a do kraja godine znat ćemo koje od tih desetak cjepiva najbolje štiti od infekcije – kaže Štagljar, koji misli da ćemo u prvom tromjesečju 2021. već imati dovoljne količine cjepiva u zemljama G20 te EU. – To bi nam već u drugom kvartalu dopustilo da započnemo s prijeko potrebnim cijepljenjem protiv ove kuge 21. stoljeća – zaključuje Štagljar.
Koliku epidemiološku opasnost zapravo predstavlja to što zaraženi skrivaju kontakte?
Da zaraženi u posljednje vrijeme sve češće skrivaju svoje kontakte kako ne bi imali problema na poslu ili kako ne bi dobili manja primanja, svjesni su svi naši sugovornici. – To je velik problem, poput dolijevanja ulja na vatru. Ako je netko zaražen, onda treba što prije utvrditi koga je mogao zaraziti da se infekcija ne bi širila dalje – jasan je Luka Čičin-Šain, no Branko Kolarić, specijalist epidemiolog i voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, priznaje kako se ljudi često u praksi ne drže tog savjeta. – Znaju čak biti neugodni prema epidemiolozima kada se jave na telefon jer žele izbjeći samoizolaciju. Ako u jednom danu imamo 50 zaraženih, barem ih 250 mora u izolaciju i važno je da ljudi to shvate jer ovako riskiramo daljnje širenje virusa – ističe Kolarić te dodaje kako je cilj uvijek prvo doprijeti do ljudi, a ne posezati za sankcijama iako su se neke zemlje već odlučile za to. Na pitanje koliko financijski aspekt utječe na izbjegavanje izolacije, Branko Kolarić kaže: – Naravno da bi bilo bolje da se odlazak u izolaciju vodi kao bolovanje, no iz našeg iskustva nisu oni s najnižim primanjima problem. Izolaciju izbjegavaju uglavnom mlađi ili ljudi srednjih godina s dobrim primanjima kojima izolacija ne odgovara – ističe te dodaje kako su u najboljem položaju oni koji se s poslodavcem uspiju dogovoriti da rade od kuće i da nemaju nikakve posljedice. – Osobno pokrećem inicijativu da se promijeni pristup prema onima koji svaki dan riskiraju na poslu, poput djelatnika u domovima za starije. Ako oni završe u izolaciji jer su u kontaktu s virusom bili na radnom mjestu, onda im primanja uistinu ne bi trebala patiti, odnosno trebali bi primiti punu plaću zbog profesionalne izloženosti – zaključuje Kolarić.
Koje se nove mjere mogu očekivati u Hrvatskoj?
I stručnjaci i epidemiolozi slažu se kako je na to pitanje teško dati odgovor jer sve ovisi o budućoj epidemiološkoj situaciji. No, Branko Kolarić najavljuje kako se u Hrvatskoj sprema obveza nošenja maski u zatvorenim prostorima, što pozdravljaju i znanstvenici. – Obvezno nošenje maski u zatvorenim prostorima i istodobno držanje distance od dva metra razumne su mjere koje tek minimalno ograničavaju ljude, a smatram da to vrijedi i za zabrane skupova većeg broja ljudi – smatra Luka Čičin-Šain, dok Igor Štagljar usto preporučuje i rad od kuće za sve koji su to u mogućnosti organizirati te izbjegavanje zatvorenih prostora.
Je li realno očekivati da će škole i fakulteti ostati otvoreni tijekom zime?
Luka Čičin-Šain smatra kako bi se moglo izbjeći zatvaranje škola i fakulteta ako se svi nastave odgovorno ponašati. Nenad Ban dodaje kako je sasvim moguće da će se mnoga predavanja na fakultetima morati provoditi na daljinu koristeći se virtualnim rješenjima. – To se posebice odnosi na ranije godine studija kada mnogi kolegiji imaju jako velik broj polaznika pa nije moguće osigurati prostorije za predavanja u kojima bi distanciranje bilo moguće, a to će možda vrijediti i za neke škole – zaključuje.
Al ce bit koronaša