Promjena sigurnosne arhitekture Europe

EU: Dosta smo bili neutralni gledatelj, želimo biti u pregovorima Bidena i Putina

Foto: Handout/REUTERS
FILE PHOTO: U.S. President Joe Biden holds secure video call with Russia's President Vladimir Putin from the White House in Washington
Foto: SPUTNIK/REUTERS
FILE PHOTO: Russian President Vladimir Putin holds talks with U.S. President Joe Biden via a video link in Sochi
Foto: Handout/REUTERS
FILE PHOTO: U.S. President Joe Biden holds secure video call with Russia's President Vladimir Putin from the White House in Washington
31.12.2021.
u 17:12
Putin od Amerike i NATO-a traži pismena jamstva da će se NATO prestati širiti na istok i da će svoje trupe i naoružanje povući na linije iz 1997.
Pogledaj originalni članak

Američki i ruski predsjednik odradili su u četvrtak navečer telefonski razgovor na temu smirivanja napetosti nastalih zbog gomilanja ruske vojske na granici prema Ukrajini i pokušaja otvaranja pregovora o ruskom zahtjevu da SAD i NATO pruže pisana sigurnosna jamstva da će se NATO prestati širiti na istok i da će svoje trupe i naoružanje povući na linije iz 1997., prije proširenja na srednju i istočnu Europu.

To je drugi telefonski razgovor Joea Bidena i Vladimira Putina u mjesec dana.

Sjeverno tok 2 i Swift

Ruski predsjednik Putin izjavio je, nekoliko sati prije razgovora s Bidenom, da je uvjeren kako se mogu dogovoriti u skladu s principima uzajamnog poštovanja i poštivanja nacionalnih interesa obiju strana. Glasnogovornik ruske vlade Dimitrij Peskov izjavio je da je Rusija raspoložena za razgovor.

Američki predsjednik Biden planirao je, prema pisanju Washington Posta, upozoriti Putina da će Amerikanci i Europljani uvesti oštre sankcije ako Rusija zaista pokrene invaziju na Ukrajinu. Biden želi deeskalirati napetosti otvaranjem prostora za diplomatsko rješenje, ali isto tako želi da Rusija pokaže stvarnu spremnost za diplomatsko rješenje, što po Amerikancima očito još nije pokazano.

Visoki američki dužnosnici upozoravali su proteklih tjedana europske partnere da gomilanje ruske vojske i naoružanja na granici izgleda kao pripremanje za veliku invaziju, novu agresiju na Ukrajinu, no Moskva tvrdi da nema takvu namjeru i da se radi o vojnim vježbama kakve Rusija ima puno pravo provoditi na svom teritoriju.

No, takva situacija stvorila je velike napetosti, koje su dodatno eskalirale nakon što je Rusija poslala prijedloge dvaju sigurnosnih ugovora koje želi sklopiti, jedan s SAD-om, drugi s NATO-om. Prve reakcije iz najvažnijih NATO saveznica poručivale su da su ruski zahtjevi neprihvatljivi. Mnoge saveznike ruski prijedlozi podsjećaju na ultimatum jer traže, primjerice, povlačenje NATO-ovih trupa iz operacija u Poljskoj, Litvi i Latviji (u kojima inače sudjeluju i Hrvati), a koje su pokrenute kao reakcija na rusku ilegalnu aneksiju ukrajinskog Krima.

U takvoj situaciji diplomatska deeskalacija nastoji se postići organiziranjem novih razgovora na vrhu, poput telefoniranja Bidena i Putina u noći pred Staru godinu, ali i sastankom Vijeća NATO-a i Rusije, koje se nije sastajalo dvije godine. Taj sastanak najavljen je za 12. siječnja, a dva dana prije toga, 10. siječnja, ruski i američki diplomati imaju bilateralni sastanak na istu temu novih sigurnosnih jamstava u odnosima SAD-a, NATO-a i Rusije.

Svih ovih tjedana, koliko traju napetosti zbog gomilanja ruskih vojnika uz ukrajinsku granicu, odgovor političkog zapada svodi se na jedno: ponavljanje poruke da će Rusija skupo platiti ako se odluči krenuti na rušenje vlade u Kijevu vojnom agresijom. Putinu zapad želi poslati poruku da će cijena takve avanture biti prevelika, pa da mu je bolje da ne ide tim putem, ali javno nisu poznati detalji i specifikacija te cijene. Javno se spekulira o mogućnosti odustajanja Njemačke od Sjevernog toka 2, ili izbacivanja Rusije iz globalnog sustava bankarskog poslovanja Swift, ali to nisu laki koraci koje bi zapadni saveznici mogli provesti čak i ako bi bili složni da ih poduzmu.

U Bruxellesu, ali ne u sjedištu NATO-a, nego u drugom dijelu grada, gdje su sjedišta institucija Europske unije, kao da se pojavio osjećaj nezadovoljstva zbog toga što Europljani, odnosno predstavnici Unije, nisu za stolom na kojem se pokušava pronaći rješenje za ovu krizu.

Uključivanje cijele Unije

Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josep Borrell u intervjuu za njemački Welt izjavio je da Europska unija ne može biti samo "neutralni gledatelj", nego da mora sudjelovati u pregovorima ako se zaista radi o tome da Rusija želi razgovarati o promjeni sigurnosne arhitekture Europe. Borrell je naglasio da se šef američke diplomacije Antony Blinken slaže s time da Europljani moraju biti involvirani. Ipak, čini se da dužnosnici EU nisu zadovoljni kad se pod Europljani misli na bilateralno uključivanje nekoliko najvažnijih europskih država, a ne na uključivanje čitave Unije.

Iz Bijele kuće je priopćeno da se Bidenova administracija nastavlja naširoko konzultirati i koordinirati s europskim saveznicima i partnerima.

>> VIDEO Učenik ispravio Putina na satu povijesti, a ravnatelj ga zbog toga opomenuo!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

TR
trpimir2021
18:00 31.12.2021.

Urnebesni EU političari, prerežu granu na kojoj sjede, pa se žale da ih Ameri i Rusi ne uzimaju za ozbiljno.

SI
sisavac
17:36 31.12.2021.

Onog trena kad su rusi povukli svoje ljude iz zajedničkih tijela sa nato paktom, eu je ostala bez ikakvog kontakta s rusima. O tome su govorili bivši eu političari sa težinom, da si to eu nije smjela dopustiti, da ju amerikanci izguraju iz same europe. Eu da bi je netko uopće prihvatio za stol, mora imati svoj stav. Ako je stav eu isti ko američki, onda rus treba sjediti samo sa amerima. Jer amer dovozi oružje i vojsku u europu, ne obratno. Eu sluša i povinuje se amerikancima. Kad su ameri izašli iz sporazuma s iranom, eu nije nastavila suradnju jer se plapi američkih sankcija. I kakva ilegalna aneksija krima, bio referendum, po un pravilima. To što to još nije priznato ruse ne zabrinjava. Na krimu je 90% stanovnika rusa. Kosovo, krim, prihvatite realnost, manje boli. Prihvatili ste izraelsku okupaciju zapadne obale, jeruzalema, golana... U čemu je razlika? O stavu gazde? Kasni eu, u biti, eu nema vanjsku politiku. Ako u svemu slijedi ameriku, gdje je ona sama? Postoji? Nema je na karti, u un...

BJ
Ben Juda Talmudan
08:27 01.01.2022.

Pazi ti to ? Potavljeni biorokrati kojima upravlja američka duboka država,sad bi htjeli da se njih nešto pita.Kuš !