Zlatno razdoblje domaće javne potrošnje nastavit će se i u idućoj godini, za koju hrvatska Vlada planira povećanje rashoda središnjeg proračuna na 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde više nego ove godine! Proračunski će prihodi narasti na 33 milijarde eura, a razlika će se pokriti zaduživanjem, no uz prihvatljiv deficit koji će se kretati oko 2,1 posto.
Turizam, inflacija, skupoća...
Kada je kao premijer Andrej Plenković 2017. godine sastavljao svoj prvi proračun, rashodi su iznosili samo 17 milijardi eura i od tada su više nego udvostručeni zahvaljujući priljevu iz europskih fondova, turizmu, ali i inflaciji te sveopćoj skupoći! Umješnost i politička snaga ministra financija Marka Primorca vidjet će se tek za dvije godine, kada bude sastavljao proračun za 2027. jer je ta godina označena kao prva u kojoj će doći do pada rashoda ispod razine predložene u proračunu za 2025. Premijer je kazao da je od ulaska u EU Hrvatska dobila 16,4 milijarde eura više nego što je uplatila u zajedničku blagajnu u Bruxellesu. Iduće godine Vlada očekuje četiri milijarde eura priljeva iz EU, a za dvije godine smanjenje za milijardu eura.
Porezi će donijeti 18,5 milijardi eura, najviše PDV – 12,5 milijarde eura, tri milijarde eura očekuje se od trošarina i nešto manje od tri milijarde eura od poreza na dobit poduzetnika. Ostale su još dvije godine da se potroši 2,7 milijardi eura bespovratnih sredstava za obnovu od potresa, kao i nekoliko milijardi eura iz nacionalnog programa oporavka i otpornosti u kojemu se, po financijskoj snazi i brojnosti, ističu obnove osnovnih škola što će omogućiti učenicima da osnovnu školu završe u jednoj prijepodnevnoj smjeni.
S obzirom na nastavak iseljavanja i demografske trendove, veliki su izgledi da će po obnovljenim školama i na fakultetima biti viška učionica i prostora, ali zacijelo ne i profesora i nastavnika koji se i dalje zapošljavaju u velikom broju. Tome bi trebao doskočiti pojačani proračun demografskog resora, kao i povećanje naknade za novorođenče s 309 na 618 eura, te povećanje maksimalne novčane naknade za drugih šest mjeseci. Svi će resori iduće godine dobiti više novca nego ove, iako se kod nekih resora koji su se nakon izbora preslagivali i dijelili na više njih pojavljuju statistički minusi.
Dodatak na mirovinu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković smatra da njegov deveti uzastopni proračun ima socijalnu i razvojnu komponentu te ističe da se u njemu odražavaju Vladini prioriteti kao što su zalaganje za kvalitetan život, veće plaće, veće mirovine, socijalna prava, demografske mjere te energetsku učinkovitost. Nešto više od osam milijardi eura otići će za plaće zaposlenih u javnom sektoru, dok će na mirovine država usmjeriti 8,8 milijardi eura. Uz redovna usklađenja mirovina, starija populacija dobit će oko 800 milijuna eura više nego ove godine zbog poboljšanje formule za usklađenje te veći majčinski dodatak, koji će se dići na godinu dana za svako dijete. U prosjeku jedno dijete donosi oko 16 eura veću mirovinu. Prema izjavama ministra financija Marka Primorca, godišnji dodatak na mirovinu, odnosno tzv. 13. mirovina, planira se tek za 2026. godinu!
Vlada očekuje da će gospodarski rast u ovoj godini biti visokih 3,6 posto, nakon čega slijedi usporavanje na 3,2 posto u idućoj i pad ispod tri posto kasnijih godina. Sporije će se povećavati i nova zaposlenost, iduće godine Vlada očekuje oko 50 tisuća novih radnih mjesta, a kasnijih godina stopa povećanja bi se spustila s oko tri na 1,8 i 1,2 posto. Bruto plaće trebale bi rasti oko osam posto, a kasnije će se to povećanje usporiti na oko četiri posto godišnje. Javni će dug ove godine pasti na 57 posto BDP-a, a idućih će se smanjivati jedan postotni poen, na što je vladajuća ekipa posebno ponosna jer je pad javnog duga donio skok u investicijski rejting. Ta će činjenica dobiti na značaju kad uspori dotok kapitala iz EU, a domaći apetiti ostanu veliki. Inflacija će pasti na 2,7 posto.
>> FOTO Osječki div u ruševinama: Ovako danas izgleda šećerana koja je hranila cijelu Jugoslaviju, bila je najveća u bivšoj državi
Nama bi trebao Musk da razbuca nepotrebnu birokraciju.