Prijedlogom državnog proračuna za 2025. godinu, koji je u četvrtak Vlada uputila u Sabor, predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 33 milijarde eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 37 milijardi eura. Ukupni prihodi veći su za oko 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za 3,4 milijarde eura, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade.
Kada je riječ o projekcijama proračuna za iduće godine, u 2026. prihodi se planiraju u iznosu od 34,8 milijardi eura, a u 2027. od 35,1 milijardu eura. Po pitanju strukture prihoda proračuna za iduću godinu, prihodi od poreza dosežu oko 18,5 milijardi eura, od doprinosa 5,6 milijardi eura, oko 600 milijuna eura su prihodi od imovine, a 8,2 milijarde eura čine ostali prihodi, naveo je Primorac na sjednici Vlade. Rashodi će, pak, prema Vladinoj projekciji, u 2026. godini iznositi 38,2 milijarde eura, a u 2027. godini 36,8 milijardi eura. U potonjoj godini će doći do blagog smanjivanja rashoda, dominantno zbog smanjivanja komponente "EU i ostale pomoći", rekao je Primorac.
U planiranim proračunskim rashodima u 2025. godini, s udjelom od 30 posto prednjače mirovine i ostale naknade građanima, rashodi za zaposlene dosežu 22 posto, 14 posto otpada na pomoći gradovima, županijama, općinama i izvanproračunskim korisnicima, 11 posto odnosi se na subvencije, kapitalne pomoći i donacije, 10 posto na potpore financiranju javnih službi, osam posto su kapitalne investicije, a pet posto čine financijski rashodi i doprinos EU.
Ulaganja u demografiju, modernizaciju obrane ...
Po ministarstvima, najviše u odnosu na 2024. godinu, za 11,2 milijarde ili šest posto rastu rashodi Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji socijalne politike. Primorac napominje da su u odnosu na ranije kreirani i novi resori, odnosno ministarstva s novim ovlastima, pa su tako za 4,7 milijardi eura ili 14 posto veći rashodi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, planirani rashodi novoformiranog Ministarstva demografije i useljeništva iznose 687 milijuna eura, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije 991 milijun eura, dok je pravosuđu i upravi dodana i digitalna transformacija, pri čemu planirani rashodi tog ministarstva u idućoj godini iznose 873 milijuna eura.
Tako, kada se radi o demografskim mjerama i potporama obiteljima i djeci, ukupni rashodi u 2025. iznosit će 685 milijuna eura, pri čemu ministar financija ističe da porast naknade za novorođeno dijete raste s 309 na 618 eura, a povećava se i maksimalna novčana naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta. Rekao je da i bi ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u 2025. trebala dosegnuti 2,1 posto BDP-a, što čini 708 milijuna eura, gotovo 150 milijuna više u odnosu na 2024. godinu, a uključuju nabavku raketnog sustava HIMARS, besposadnih letjelica Baryaktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, kao i borbenih tenkova Leopard.
Tu je i obnova od potresa, a nakon 3,5 milijardi eura uloženih od 2020. do 2024. godine, u iduće tri godine ulaganja bi trebala ukupno iznositi 2,7 milijardi eura, od čega samo u 2025. godini 1,31 milijardu. Nadalje, planirani rashodi mirovinskog sustava u 2025. iznose 8,85 milijardi eura, dok u ovoj to primjerice iznosi 8,08 milijardi. Primorac pritom napominje da iznos prosječne mirovine kontinuirano raste, a u idućoj godini će se primjenjivati i nova formula usklađivanja mirovina. Primorac je između ostalog iznio i detaljniju strukturu izdvajanja za zaposlene u državnim i javnim službama, pa se tako oko 25 posto odnosi na zaposlene u školstvu, 23 posto u zdravstvu, 11 posto je policija, deset posto zaposleni u znanosti, na obranu otpada šest posto, pravosuđe pet posto, a na "ostale" otpada 20 posto.
Rast BDP-a u 2025. od 3,2 posto, inflacije od 2,7 posto
Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast u idućoj godini od 3,2 posto, nakon što se u ovoj godini očekuje rast BDP-a od 3,6 posto. Po Primorčevim riječima, glavni pokretači rasta u 2025. bi trebali biti osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital. Realni rast BDP-a bi u 2026. trebao iznositi 2,8 posto, u 2027. godini 2,6 posto, a godinu nakon 2,5 posto, projekcije su Vlade.
Primorac je podsjetio na "impresivan napredak" u posljednjim godinama kada je u pitanju rast hrvatskog gospodarstva te stanje javnih financija, u pogledu smanjenja udjela javnog duga u BDP-u te deficita. U ovoj godini se očekuje udjel javnog duga u BDP-u od 57,4 posto te deficit konsolidirane opće države od 2,1 posto. Taj udjel bi u idućoj godini trebao nastaviti padati, na 56 posto, dok bi deficit trebao iznositi 2,3 posto.
Time će Hrvatska i u ovoj i idućoj godini po oba kriterija biti unutar tzv. mastriških kriterija, napomenuo je Primorac. Inflacija bi u 2025. trebala usporiti na prosječnih 2,7 posto, a trebali bi se nastaviti i pozitivni trendovi na tržištu rada, pri čemu bi zaposlenost trebala porasti za 2,9 posto.
Prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu
Po prvi puta je predstavljen i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025. - 2028., kojim se daje osvrt na makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku, a sadrži i strukturne reforme i ulaganja. Njime su obuhvaćene i preostale mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), njih 201, kao i mjere izvan NPOO-a, njih 89, naveo je Primorac. Riječ je o strateškom dokumentu na temelju kojeg će se u idućim godinama raditi nacrt proračunskog plana. a u skladu s tim i prijedlog nacionalnog proračuna, napomenuo je ministar financija.
Također, u saborsku proceduru je upućen i prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2025. godinu, po kojem se zaduženje na domaćem i inozemnim tržištima može provesti do ukupnog iznosa od 8,6 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 6,5 milijardi eura. Nadalje, naveo je Primorac, zaduženje izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 406,8 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga 231,6 milijuna eura.
Godišnja vrijednost novih jamstava za 2025. iznosi 435 milijuna eura, od čega se na izvanproračunske korisnike odnosi 260 milijuna. Naposljetku, postotak ukupnog ograničenja za zaduženja svih općina, gradova i županija u 2025. utvrđuje se na razini pet posto ukupno ostvarenih prihoda od njihova poslovanja u ovoj godini.
FOTO S riječi na djela: Nakon Tomaševićeve konferencije postavljaju se informacijske ploče o novoj zoni parkinga
