EU na putu povratka svom izvoru – solidarnosti

Odluka Europske komisije o uvođenju fonda od 750 milijardi eura za oporavak svih 27 zemalja članica od koronakrize od iznimne je važnosti. Napokon se mijenja koncepcija rigidnosti i EU se vraća na svoje izvore, odnosno na solidarnost. “Europa će biti iskovana u krizama kao skup rješenja za probleme koje će one donijeti”, kazao je jedan od osnivača Europske zajednice, francuski političar Jean Monnet 1954. nakon što je Francuska odbacila ulazak u Europsku obrambenu zajednicu.

Upravo ova ekonomska kriza izazvana koronavirusom, a ne nekim financijskim špekulacijama banaka kao 2008., treba pokazati koliko je Europa ujedinjena i solidarna. Predsjednica EK Ursula von der Leyen predstavila je plan nazvan i “za buduću generaciju” jer, ne bude li se sada ispravno reagiralo, generacije koje će doći neće imati svjetliju budućnost. Od ukupno 750 milijardi eura iz fondova Italija će moći dobiti najviše, odnosno 173 milijarde eura (90 milijardi eura nepovratnih sredstava), a i Hrvatska može biti zadovoljna s više od 10 milijardi eura (7,4 milijarde). No prije nego što nazdravimo novom fondu treba reći da do njega još manjkaju ključni potezi. Prvo, 19. lipnja Europsko vijeće treba jednoglasno prihvatiti taj plan, a Nizozemska mu se već protivi. Potom treba biti izglasan u Europskom parlamentu te u parlamentima svih 27 zemalja.

Prođe li sve te etape, moći će se koristiti tek od 2021. godine. Do tada krizu mora prevladavati svaka zemlja vlastitim novcem. Premda se govori i o nepovratnim sredstvima, novac ne pada s neba. Svaka država mora provesti unutarnje reforme i uložiti ga samo u razvojne programe od zajedničkoga europskog interesa. Kako uvjeriti Nizozemsku, jednu od četiri članice skupine tzv. štedljivih zemalja (tu su još Austrija, Švedska i Danska), u prihvaćanje plana? Treba je ozbiljno upozoriti da se ne može bogatiti na leđima ostalih država time što ima dampinški porezni sustav koji privlači europske kompanije da u tu zemlju presele svoja sjedišta.