Trebao je to biti fizički sastanak na vrhu između lidera Europske unije i Kine u njemačkom Lepzigu, vrhunac njemačkog predsjedanja Vijećem EU, i prvotni plan bio je da se ondje potpiše investicijski sporazum koji bi bio novi znak produbljenja suradnje između EU i Kine. No, globalna pandemija koronavirusa poremetila je planove fizičkog okupljanja, a investicijski sporazum još nije ni ispregovaran niti blizu potpisivanja jer je svijetom, pa i Europom, zavladala jedna nova vrsta opreza prema Kini, a države članice Europske unije počele su govoriti da im je važnija kvaliteta sklopljenog investicijskog sporazuma nego brzina sklapanja.
Ekonomija, klima, pravo
Na videokonferencijskom summitu, održanom jučer poslijepodne po našem vremenu, Kinu je predstavljao predsjednik Xi Jinping, a EU predsjednici Europskog vijeća i Komisije, Charles Michel i Ursula von der Leyen, te njemačka kancelarka Angela Merkel.
Francuski predsjednik je, tijekom priprema video-summita, pokušao iskamčiti pozivnicu i za sebe, jer ipak je on Emmanuel Macron, a njegova je zemlja ipak Francuska, no nije prošlo: ostalo se na formatu šefova najvažnijih EU institucija i šefice vlade trenutne predsjedateljice Vijećem EU, koja organizira ovaj događaj. Jedna se država članica, kako neslužbeno doznajemo, u pripremama ovog videosummita zapitala zbog čega uopće sastanak na vrhu s Kinom. Jer posljednji je bio nedavno, krajem lipnja ove godine, i nakon toga nije bilo napretka po najvažnijim pitanjima u odnosima. A prošle je godine EU izmijenila svoju stratešku agendu za suradnju s Kinom na način da je prvi put Kinu označila ne samo kao partnera za suradnju na nekim područjima, nego i kao istovremenog “sistemskog rivala” na drugim. Odgovor na pitanje te države članice zbog čega uopće novi summit s Kinom sveo se na argument da je bolje razgovarati, pa i koristiti razgovore za pritisak na Kinu, nego ostati po strani i biti bez važnosti i utjecaja,
– Angažman na najvišoj razini s Kinom od krucijalne je važnosti ako želimo promovirati europske ekonomske interese, zaštititi našu klimu i braniti temeljne vrijednosti i prava – poručila je jučer Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. Sličnu izjavu dao je i Charles Michel:
– Ključno je biti angažiran s Kinom i istodobno štititi europske interese i vrijednosti – rekao je predsjednik Europskog vijeća.
Oko vrijednosti i prava, EU u svakoj prilici kineskom predsjedniku i premijeru “izražava zabrinutost” zbog kršenja ljudskih prava, bilo prema ujgurskim muslimanima, bilo prema nedavnom nasrtaju Pekinga na autonomiju Hong Konga. To se očekivalo i jučer, ali ne puno više od “zabrinutosti”. Kao praktički stalna točka izražavanja zabrinutosti prema službenog Pekingu pojavljuje se i kineska politika dizanja tenzija u Južnokineskom moru. Ovaj put je EU mogla imati potrebu naglasiti Kinezima da ne mogu prijetiti njezinim državama članicama, kao nedavno Češkoj zbog posjeta predsjednika češkog Senata Tajvanu.
EU već dulje od godinu dana pokušava privoliti Kinu da zajednički krenu u reformu pravila Svjetske trgovinske organizacije koja se tiču državnih subvencija i prisilnog prijenosa tehnologije, no Kina to manje-više ignorira. Nema vidljivog napretka niti oko pokušaja Europske unije da privoli Kinu da otvori svoje tržište javnih nabava za europske kompanije. U Bruxellesu se s vremena na vrijeme spomene činjenica da kineske kompanije imaju pristup javnim nabavama u EU, pa su tako Kinezi dobili posao izvođenja radova na gradnji Pelješkog mosta koji se plaća iz fondova EU, dok s druge strane europske tvrtke nemaju pristup poslovima javne nabave u Kini. Kinezi u kontaktu s Europljanima često ostave dojam da preuzimaju neke obveze poput ovih dviju, ali ispunjenje tih obveza ide sporije ili nikako. Francuska je, kako doznajemo, bila država članica koja je u pripremi jučerašnjeg video-summita željela naglasiti da je to ključna stvar, da Kina pokaže rezultata po preuzetim obvezama. Francuski predsjednik Macron i prije godinu i po bio je jedan od prvih koji je javno govorio o tome da je Kina godinama iskorištavala “europsku naivnost” i da je ta era završena.
Prošlog je tjedna Europski revizorski sud objavio svoju analizu kineskih državnih ulaganja u europskim zemljama i u njoj identificirao 18 rizika i 13 prilika za EU, koji proizlaze iz kineske strategije ulaganja.
– Kina je postala važan gospodarski akter na međunarodnoj sceni i odnosi EU i Kine utjecat će na živote i ekonomsku situaciju Europljana u godinama koje dolaze. Za djelotvoran odgovor na tu geopolitičku promjenu pristupa potrebno je da EU donese odlučniju strategiju za Kinu te da države članice i institucije EU-a djeluju zajedno, kao Unija – izjavila je Annemie Turtelboom, članica Europskog revizorskog suda koja je radila tu analizu. Do sada je često bio slučaj da države članice EU u bilateralnim odnosima s Kinom gledaju samo vlastiti interes, češće nego interes zajedničkog djelovanja Unije prema sili kakva je Kina. Na to upozoravaju europski revizori, ali to je nešto što se teško mijenja preko noći.
Bez hrvatskog proizvoda
Kinezi su, s druge strane, u pripremi jučerašnjeg video-summita naglašavali nekoliko svojih prioriteta. Prije svega želju da se naglasi da je Kina uvaženi globalni igrač koji nikome nije prijetnja. Od EU žele da jedinstveno europsko tržište ostane otvoreno za kineski biznis. I, u kontekstu američko-kineskog trgovinskog rata koji se odvija manjim ili većim intenzitetom otkako je u Bijelu kuću uselio Donald Trump, Xi Jinping se želi oslanjati na EU gdje god može. A i EU se želi oslanjati na Kinu u područjima poput borbe protiv klimatskih promjena, iz koje je Trump pokušao izvući Ameriku povlačenjem iz Pariškog sporazuma.
Kako javlja kineska agencija Xinhua, predsjednik Xi izjavio je kako Kina i Europska unija trebaju težiti principima “mirne koegzistencije, otvorenosti i suradnje, multilateralizma, kao i dijaloga i konzultacija s ciljem zdravog i stabilnog razvoja odnosa”.
Video-summit se, naravno, odvijao daleko od očiju javnosti, a po završetku je bila planirana press konferencija dužnosnika Europske unije, dok zajednička pisana izjava sa zaključcima nije bila planirana.
Uoči početka sastanka na vrhu objavljeno je i da je potpisan sporazum o međusobnom priznanju zaštićenih oznaka porijekla za 100 europskih i 100 kineskih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. Nijedan hrvatski zaštićeni proizvod nije ušao na tu dogovorenu listu, na kojoj se iz Europe nalaze, primjerice, poznata češka i njemačka piva, francuska vina, grčki feta sir ili talijanski Parmigiano, ali i slovensko vino Vipavska dolina.
Reakcija EU kasni 5 godina.