Na trovanju Alekseja Navaljnog, čini se, najviše će profitirati Sjedinjene Američke Države. Jer, situacija u kojoj se režim Vladimira Putina okrivljuje za atentat na Navaljnog, koji se tek prekjučer probudio iz kome u njemačkoj bolnici Charité, otvara prostor za pritisak na Angelu Merkel da zaustavi Sjeverni tok 2, novi plinovod iz Rusije za zapadnu Europu.
– Dugo već savjetujemo članicu NATO-a Njemačku da ne dovrši Sjeverni tok 2. Podržali bismo njihovo povlačenje iz projekta, no mislim da je Njemačka ipak preslaba da bi to učinila. U energetskom smislu, ona zatvara svoje nuklearne elektrane i one na ugljen. To ih je stavilo u vrlo loš položaj – komentirao je Trump dodavši da Njemačka plaća milijarde dolara za ruski plin, a dužna je NATO-u. Zaobilaženje Ukrajine Kancelarka Merkel početkom godine pri susretu s Putinom izjavila je da se ne slaže s američkom politikom sankcija za sve koji grade Sjeverni tok 2.
– Unatoč sankcijama bit će moguće dovršiti Sjeverni tok 2. Ima zastoja, ali dovršit će se – rekla je tada. Međutim, zbog situacije s Navaljnim njemačka kancelarka suočava se s unutrašnjim pritiskom.
– Nadam se da nas Rusi neće prisiliti na promjenu pozicije kod Sjevernog toka 2 – rekao je ministar vanjskih poslova Heiko Maas dodavši da će se procijeniti posljedice potencijalnog otkazivanja projekta. Onda je popustila i sama Merkel – njezin glasnogovornik Steffen Sibert rekao je da “kancelarka vjeruje kako se ništa ne smije isključiti”, a odgovor Moskve “neće se čekati mjesecima”.
Međutim, treba znati kako u gradnji plinovoda, koji je više od 93 posto dovršen (gotovo je 2300 od ukupno 2460 kilometara), sudjeluje 600 izvođača, a Oliver Hermes, predsjednik poslovne udruge OAOEV, rekao je da bi prekidanje projekta moglo pokolebati investitore u buduće njemačke i europske projekte. Također, i dalje se ističe da bi obustava Sjevernog toka 2 ostavila Europu sa slabijim pristupom plinu, ali i puno višim cijenama američkog plina iz škriljevca te ukapljenog plina iz Katara ili drugih izvora. Sjeverni tok 2 nadogradnja je Sjevernog toka, plinovoda koji spaja ruski grad Viborg, nedaleko od finske granice, s Greifswaldom u sjevernoj Njemačkoj. Ovo je najdulji podmorski plinovod na svijetu. Sjeverni tok 2 dodatne su dvije plinovodne linije kojima je svrha povećanje kapaciteta megaplinovoda.
S dovršenjem Sjevernog toka 2 ukupni će godišnji kapacitet dosegnuti 110 milijardi kubika plina. Projekt je od početka vrlo ambiciozan s očitim ciljem izravne dostave ruskog plina u Europu, pri čemu korištenje mreže plinovoda kroz Ukrajinu više nema toliku važnost. Tako nije čudno što je nositelj projekta ruski Gazprom preko tvrtke Nord Stream AG, u kojoj su u većinskom vlasništvu, odnosno Nord Stream 2 AG, koja gradi Sjeverni toki 2 i u kojoj su jedini vlasnici. Suvlasnici su tvrtke Nord Stream AG i njemački Wintershall, tvrtka čiji je vlasnik njemački kemijski gigant BASF. Wintershall je u vrijeme osnivanja Nord Stream AG-a bio najveći njemački proizvođač sirove nafte i prirodnog plina.
Zatim je tu PEG Instraktur AG, tvrtka u vlasništvu njemačke energetske kompanije E.ON Beteiligungen, a onda i nizozemski N.V. Nederlandse Gasunie te francuski Engie, koji se priključio u ožujku 2010. Uloga LNG-a u Omišlju Ambicije su Gazproma bile velike, s Nord Streamom 2 planirala se i distribucija plina na tlo Velike Britanije, no od toga se odustalo. Ali ne i od plasiranja plina ravno u Europu, što ne odgovara Amerikancima, koji u energentima vide ključan geostrateški resurs. Od početka se s različitih strana pokušavalo blokirati projekt. Sama ideja o izravnoj dostavi ruskog plina u Europu nastala je još 1997., no Sjeverni tok 1 dovršen je tek 2012.
Prava geostrateška borba razvila se oko Sjevernog toka 2 jer se radi o kapacitetu koji bi, iz američkog kuta gledanja, učvrstio ovisnost Europe o ruskom plinu te tako i ojačao veze EU, odnosno Njemačke i Rusije. Amerikanci, također, imaju i vlastiti plinski resurs, a to je plin dobiven iz škriljevca kojim nastoje konkurirati te smanjiti ruski utjecaj prodajom plina u Europi. Ovdje svakako ne treba zaboraviti ni ukapljeni plin za koji će se terminal uskoro dovršiti i u nas, u Omišlju na otoku Krku. Sjeverni tok 2 zamišljen je kao joint venture Gazproma, Royal Durch Shella, E.ON-a, OMV-a i Engieja.
No, Amerikanci su pronašli ključnog saveznika u Poljskoj, koja je u lipnju 2015. uspjela blokirati stvaranje zajedničke tvrtke navodeći upravo prevelik utjecaj Gazproma na europskom tržištu, što je problem za njezin novi LNG terminal u Świnoujścieu. Novim plinovodom, govorili su tada Poljaci, upravljaju kompanije koje su već na poljskom tržištu, a to omogućuje prevelik utjecaj stranih kompanija. Putin je ponudio da Rusija sama dovrši Sjeverni tok 2.
Jedini problem je što nitko osim Rusije, EU ne nudi siguran neprekidan dotok plina koji je i najjeftiniji, od bilo kojeg drugog energenta i bilo čijeg plina i u kome svi zarađuju osim malih i naivnih zemalja poput RH. Da to stvara ovisnost o ruskom plinu, ali tko brani EU da potraži plin u Crnom moru, Sredozemnom moru. Tramp se bori lavovski za Ameriku, pritišće i EU i Rusiju i Kinu, taktiku treba promijeniti, domet ove taktike je ograničen.