EUROPSKI KLIMATSKI PAKT

EU pozvala na promjene: Svatko može odabrati među 16 obećanja i pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena

Foto: EU Klimatski pakt
Foto: EU Klimatski pakt
Foto: EU Klimatski pakt
29.06.2021.
u 15:31
Već s prvim danom predstavljanja ove platforme, 16 kompanija koje posluju u Hrvatskoj prepoznalo je i odlučilo pružiti podršku Europskom klimatskom paktu
Pogledaj originalni članak

Proteklo desetljeće bilo je najtoplije otkad postoje mjerenja, a ne poduzmemo li kao kolektiv i kao pojedinci već sada korake u borbi protiv klimatskih promjena, posljedice sve češćih toplinskih valova kojima svjedočimo i zadnjih dana u cijeloj Hrvatskoj, obilnih kiša, šumskih požara i suša, imat će ozbiljne negativne učinke na prirodni okoliš i zdravlje ljudi - istaknuto je to na Danu za djelovanje Europskog klimatskog pakta koji potiče ljude diljem Europe da djeluju u korist našeg planeta i mijenjaju našu budućnost.

Na događaju su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, glavna izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela.

Na događanju je javnosti predstavljena platforma Klimatskog pakta Count us in na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena. Istraživanje 1.5 Degree Lifestyles[1] pokazuje da upravo inidividualni načini života čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi karbonski otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta.

Tako su građani pozvani da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove i na druge načine na koje žive i rade smanje svoj karbonski otisak.

Već s prvim danom predstavljanja ove platforme, 16 kompanija koje posluju u Hrvatskoj prepoznalo je i odlučilo pružiti podršku Europskom klimatskom paktu pozivajući ukupno gotovo 40.000 svojih zaposlenika da odaberu aktivnost kojom oni mogu dati svoj mali ili veliki doprinos. Na taj način pomažu u mobilizaciji najveće zajednice građana protiv klimatskih promjena. Europski klimatski pakt podržali su A1 Hrvatska, Allianz, AZ fond, Badel 1862, ENNA/PPD Grupa, Ernst & Young, Fortenova Grupa, Grawe, HEINEKEN Hrvatska, Hrvatski Telekom, IKEA Hrvatska, Infobip, Labud, Nexe, Podravka i Telemach.

Dunja Mazzocco Drvar obvezala se energetski obnoviti svoju kuću, a isto će učiniti i Julije Domac koji djeluje kao predstavnik stanara u svojoj stambenoj zgradi. Mirjana Matešić će kroz razgovor s prijateljima i poznanicima poticati promjene u njihovom ponašanju, Nataša Kalauz će smanjiti količinu hrane koja se baca te još i više razgovarati s političarima o klimatskim promjenama, dok se Nevena Rendeli obvezala popravljati stare stvari umjesto kupnje novih čime će smanjiti karbonski otisak za 116 kg.

- Novim europskim Zakonom o klimi povećava se cilj smanjenja emisija Europske unije s 40% na najmanje 55%. Uloga Hrvatske možda je mala po doprinosu u tonama, postocima ili megawatima, ali je velika i važna u pogledu odgovornosti i solidarnosti, poručio je dr.sc. Julije Domac.

- Početkom lipnja Hrvatski je sabor izglasao prvu dugoročnu strategiju, Strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni, rekla je Dunja Mazzocco Drvar.

- Poslovni sektor ima veliku odgovornost u pokretanju transformacije koja će dovesti do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena. No on mora dobiti jasnu poruku od zakonodavca i potrošača da je to jedini mogući put. Vjerujem da će tada promjene biti brze i učinkovite i da imamo šanse promijeniti budućnost, smatra Mirjana Matešić.

S njom se slaže i Nevena Rendeli: „Iako mnogi misle da je borba protiv klimatskih promjena samo zadaća političara i industrije, promjena zapravo kreće od svakoga od nas. I sama se, kao zagovarateljica smanjenja štetnosti za okoliš, posljednjih godina trudim živjeti zelenije. Kupujem manje odjeće, češće hodam, a gradom se vozim na biciklu, konzumiram sezonsku hranu, a na našem obiteljskom stolu odnedavno su namirnice iz vlastitog uzgoja. Imamo odgovornost i kao roditelji jer djeca od nas uče, stoga i svoje djevojčice od malih nogu učim odgovornom suživotu s prirodom. Drago mi je da kao ambasadorica Europskog klimatskog pakta mogu pružiti dobar primjer drugima i nadam se motivirati ih da i sami učine nešto dobro za okoliš“.

Nacionalnom događanju danas je prethodilo i centralno događanje u Bruxellesu emitirano u 27 država članica EU-a koje je predvodio izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, a okupilo je donositelje odluka, stručnjake za javne politike, organizacije civilnog društva, javne institucije, udruge mladih i druge dionike. Razgovaralo se o snazi djelovanja protiv klimatskih promjena na razini pojedinaca, organizacija i Europske unije. 

Pakt ujedinjuje sva ta dana obećanja kako bi ukazao na činjenicu da svi možemo utjecati na situaciju na našem planetu, i to kombiniranjem niza manjih aktivnosti i djelovanja. Svako od ovećanja na koje se ljudi obvežu na platformi Count us in bit će dio pokušaja postavljanja Guinnessova svjetskog rekorda u broju preuzetih obećanja u borbi protiv klimatskih promjena tijekom jednog mjeseca – kako bi se postigao cilj, potrebno je zabilježiti 141 000 obećanja građana u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja.

VIDEO Evo kako rashladiti automobil tijekom ljetnih vrućina

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
18:00 29.06.2021.

Najnormalniji zemljini ciklus koji se desava svakih tisuca godina jednako kao i godisnja doba u godinu dana. Zemljina putanja oko sunca nije kruzna vec elipsa, negdje je blize negdje udaljenije od sunca. plus zemljina os se naginje i mijenja.. Pentagon ima sve dokumente o svim velikim planetarnim promjenama miljunima godina unatrag dobivenim dubinskim busenjem leda na Antarktiku. Mikroskopski se vide zarobljene molekule kisika, ugljika, karbona itd kao sto godovi debla pokazuju starost stabal. U svakoj statistici/krivulji vidljivo sto je temperatura veca CO2 je nizi te hladi atmosferu. Zadnje zagrijavanje i najveci temperaturni pik bio je u 12. stoljecu.