Volkswagen je objavio kako od 2035. prestaje proizvoditi vozila s pogonom na motore s unutrašnjim izgaranjem. U skladu je to s općom politikom Europske unije o prelasku na čišće izvore energije, ali i s namjerom da za jednica država Starog kontinenta bude svjetski lider u proizvodnji baterija za takva vozila. U tom kontekstu iznimno je važan litij čijih bogatih nalazišta ima i u Europi, Portugalu koji je dio EU, ali i u Srbiji koja po tome i prednjači. Zatim su tu slični projekti planirani i u Finskoj, Španjolskoj, Češkoj i Austriji. Međutim, ne ide sve tako lako, u Portugalu je pred otkazivanjem projekt otvaranja rudnika u Montalegreu kojim je trebala upravljati tamošnja kompanija LusoRecursos.
Odustaju od 500 mil. eura
João Pedro Matos Fernandes, portugalski ministar okoliša, naznačio je prošlog mjeseca kako se taj projekt vrijedan 500 milijuna eura za koji je potpisan ugovor 2019. godine najvjerojatnije neće realizirati. Naznačio je da je razlog manjak profesionalizma kompanije koja nije pružila dovoljno jake studije o utjecaju na okoliš svojeg projekta vađenja litija. U međuvremenu se kao ulagač u vađenje litija u toj europskoj zemlji pojavila još jedna korporacija, to je Savannah koja je ondje zainteresirana za projekt u Mino Barrosu.
Australska multinacionalna kompanija Rio Tinto još je 2004. godine otkrila jedan veliki depozit u Jadru u Srbiji. Analitičari procjenjuju da bi, kada vađenje litija u zapadnoj Srbiji počne, prihod toj kompaniji mogao narasti za 2 do 3 posto što je dovoljno za vidljivije povećanje njezine tržišne vrijednosti koja sada iznosi 140 milijardi dolara. No ni u Srbiji nisu više oduševljeni mogućnošću da Rio Tinto krene s iskapanjem litija punim kapacitetom nakon prilično loših prvih iskustava. Kao i u Španjolskoj gdje bi također australska kompanija Infinity Lithium trebala početi s vađenjem u regiji Extremadura nedaleko od grada Caceresa, a što je izazvalo otpor lokalnog stanovništva jer se nalazište nalazi unutar parka prirode. A Infinity je sporazum s European Battery Allianceom, tijelom osnovanim kako bi se uspostavio lanac opskrbe u svrhu razvoja projekta europske baterije.
Tim memorandumom australska se kompanija nadala kako će lakše dobiti europski novac, no prije novca dobila je snažan otpor lokalnih enviromentalista. U Srbiji, koja nije dijelom EU te ne potpada pod njegovu regulativu, dolazi do otrežnjenja nakon što je Rio Tinto posljednjih nekoliko godina nudio izdašne iznose za hektare zemlje u zapadnoj Srbiji, otkupljujući od lokalaca i cijela imanja, čak i kuće. No nikada nitko nije objasnio što točno će australska korporacija tamo raditi, na koji se način vadi litij, kolike su opasnosti od šteta u slučaju neke nezgode.
Stotine tisuće eura za kuću
Novac je u većini slučajeva bio prejak argument da bi se sačekali odgovori na ova pitanja, za kuću od 200 kvadrata i 30 hektara ze mlje plaćalo se 200.000 eura, što je daleko iznad tržišne vrijednosti nekretnina tog kraja. Za srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića rezerve litija u Srbiji pravi su eldorado jer vrijede milijarde eura. Iako je Rio Tinto već pokupovao velike površine zemljišta za rudnik, Vučić u medijima ističe kako vađenje dolazi u obzir jedino ako se u Srbiji otvori tvornica baterija, a možda i električnih automobila te procjenjuje da bi prihodi od baterija bili 3-4 milijarde eura godišnje. – Kod nas ne dolazi u obzir samo rudarenje. Proizvodnja bi krenula tek 2026. godine, a za 56 godina, samo s tim, prihodi bi bili 600 milijuna eura – kaže Vučić. Rekao je i kako će tražiti da dođe jedan od najvećih proizvođača automobila i da u Srbiji proizvodi električna vozila. – Ne damo sirovine izvan naše zemlje. Radite baterije, ali i vozila u Srbiji. Utjecaj na BDP godišnje bi bio 10,3 milijarde eura, a ukupni prihodi bili bi nevjerojatnih 19,7 milijardi eura na godišnjoj razini – kaže on. Skeptici pak ističu kako u Čileu, koji je jedan od najvećih izvoznika litija već godinama, do danas nema tvornice baterija. Europski put transformacije u čistu energiju izvjestan je, ali očito i s dosta prepreka.
Čista energija i električni pogon sa litij baterijama.Isto kao i vjetroelektrane,koje imaju gomilu elemenata koji zagađuju okoliš ! Važno je prodati tehnologiju I namlatit lovu pa makar i pod lažnim kampanjama I obmanama da je čista I da ne zagađuje.Isti ti korporativni štakori koji su zagadili planet sad će ga oporaviti sa čistom tehnologijom.Bajke za djecu su još uvijek na drugom katu.