Zrinka Ujević, dugogodišnja diplomatkinja i veleposlanica, preuzela je vođenje predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, i to taman uoči europskih izbora koji otvaraju brojna pitanja, od toga što građani žele, koje ih teme zanimaju te kako uopće shvaćaju Uniju i njezinu budućnost do predizbornih manipulacija, lažnih vijesti i miješanja trećih strana, što je – sada više nego ikada – povezano i s korištenjem umjetne inteligencije koju EU, prvi na svijetu, želi regulirati.
Zrinka Ujević je treća voditeljica – i prva žena – na tom mjestu otkako je 2013. Hrvatska postala punopravna članica EU. Ujević se, inače, tijekom 30 godina karijere sustavno bavila europskim poslovima. Od 2016. ravnateljica je Uprave za Europu u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, dok je od 2000. do 2014. imala ulogu u misiji Hrvatske pri EU. Bila je zadužena za politička pitanja, a prije i voditeljica Ureda glavnog pregovarača.
Bila je i zamjenica voditelja Stalnog predstavništva Hrvatske pri EU, a istodobno i predstavnica Hrvatske u Političkom i sigurnosnom odboru. Radila je i kao zamjenica načelnika Odjela za UN u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova. Prije godinu i pol, tadašnji veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Gaël Veyssière odlikovao je Zrinku Ujević Redom viteza Legije časti za "predanost jačanju odnosa između Hrvatske i Francuske te našem dijalogu unutar Europske unije", objasnio je.
POVEZANI ČLANCI:
Inače, EK ima predstavništva u svim državama članicama te regionalne urede koji rade s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, organiziraju posjete predsjednika i povjerenika, dostavljaju Komisiji političke informacije i analize, održavaju odnose s medijima te komuniciraju s različitim skupinama.
Kako izgleda proces izbora voditelja ili voditeljice predstavništva EK? Kako je izgledao vaš?
Europska komisija u svibnju 2023. objavila je javni natječaj za mjesto voditelja Predstavništva u Hrvatskoj. Prijaviti se mogao svatko tko je zadovoljavao tražene uvjete natječaja. Selekcijski postupak s više krugova intervjua, provjerom znanja i vještina provela je posebno angažirana vanjska institucija za ljudske resurse u suradnji s Komisijinim Centrom za procjenu kadrova. Rezultat postupka oblikovan je u nezavisno stručno izvješće koje je na daljnju odluku dostavljeno Europskoj komisiji. Nakon pozitivne odluke vodstva Europske komisije o mom angažmanu, dužnost voditeljice Predstavništva u Hrvatskoj preuzela sam 1. travnja ove godine te radim pod političkom nadležnošću predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Moja je zadaća izravno surađivati s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, poslovnim i obrazovnim sektorom, organizacijama civilnog društva i mladih, svim ostalim relevantnim društvenim dionicima te, naravno, s medijima. Cilj nam je podizati razinu informiranosti hrvatskih građana o Komisijinim prioritetima, postignućima i europskim vrijednostima, zbog čega smo aktivni u svim oblicima komuniciranja.
Preuzeli ste posao uoči europskih izbora. U Hrvatskoj je istekao rok za predaju izbornih lista, znamo tko su kandidati. Što su, prema informacijama koje dobivate od građana, glavne teme koje ih muče ili za koje su zainteresirani?
Mislim da građane Hrvatske, baš kao i brojne druge građane u Europi najviše muči rast cijena, inflacija i životni troškovi, odnosno kvaliteta života i ukupna gospodarska situacija. Istovremeno, prema europskim statističkim podacima, većina hrvatskih građana ima povjerenje u EU, i to iznad europskog prosjeka, većina podržava zajedničku gospodarsku i monetarnu politiku te zajedničku valutu euro. Hrvatski građani dakle pozitivno gledaju na europska postignuća, prepoznaju koristi od hrvatskog članstva u EU i razumiju dobrobiti suradnje na europskoj razini. Hrvatska se ulaskom u Schengen i europodručje pozicionirala u samu jezgru Unije, što je velik uspjeh. Drago nam je da većina njezinih građana prepoznaje da je Europska unija pravi okvir za razvijanje svih potencijala Hrvatske i, u konačnici, poboljšanje životnog standarda. Od ostalih važnih pitanja za budućnost Europe, hrvatske građane zabrinjavaju klimatske promjene pa je ta tema u središtu interesa hrvatske javnosti u komunikaciji s Predstavništvom.
FOTOGALERIJA Znate li da Hrvatska ima svoj nacionalni cvijet? Štovali su ga Egipćani, mi smo ga nazvali po slavenskom bogu
EU je oduvijek bio, nazovimo to tako, inspiracija za brojne mitove i manipulacije, ne samo u Hrvatskoj već i u svim članicama. S druge strane, dugo se govori i o vanjskom uplitanju u (i) europske izbore, prvenstveno širenjem lažnih informacija. Kakvo je stanje sada, mjesec i nešto prije izbora? Ima li konkretnih primjera? Kome građani mogu vjerovati kad žele dobiti točne informacije, osim službenim stranicama i javljaju li vam se s konkretnim pitanjima?
Europa se suočava s ozbiljnim izazovima dezinformacija i vanjskog uplitanja u političke procese. Ovaj problem nije nov, ali je sve izraženiji. Medijska i digitalna pismenost zato se pokazuje kao jako važna, posebno u izbornim razdobljima. Birači trebaju znati koristiti digitalne alate, ali i prepoznati potencijalne manipulacije, kritički evaluirati političke poruke te donositi informirane odluke na temelju činjenica. Dobar dio opasnosti od dezinformacija danas vreba u digitalnoj domeni. Komisija je tijekom aktualnog mandata intenzivno radila na digitalnoj regulaciji te smo zadovoljni konačnim rezultatima, postignutim u suradnji s Vijećem i Europskim parlamentom. Izdvojit ću Akt o digitalnim uslugama, čiji je važan cilj spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti na internetu i širenje dezinformacija.
Nakon ruske agresije na Ukrajinu ažuriran je Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, slijedom preporuka i smjernica Europske komisije, jer je porasla količina dezinformacija u digitalnom i medijskom prostoru diljem Europe. Danas Kodeks dobrovoljno potpisuju brojne velike globalne online platforme, tražilice, mediji i organizacije za provjeru činjenica. Uoči europskih izbora planira se niz mjera za prevenciju, ali i odgovor u slučaju manipulacije informacijama i kibernetičkih prijetnji. Cilj je ojačati koordinaciju mjera suzbijanja širenja dezinformacija i zajedno izgraditi spremnost za mogući odgovor. Zbog toga je, među ostalim, na razini Unije aktiviran mehanizam naziva Integrirani odgovor na krize, koji okuplja institucije i države članice kroz koji će razmjenjivati relevantne informacije. Interes za tu temu je velik pa Predstavništvo gotovo svakodnevno o njoj komunicira s medijima, sudjeluje u javnim raspravama ili je u izravnom kontaktu s građanima.
POVEZANI ČLANCI:
Koliko u cijelom tom kontekstu utječe umjetna inteligencija? EU je dobio Zakon o umjetnoj inteligenciji i među prvima regulirala njezino korištenje. Što zapravo znači taj zakon i kako će se provoditi?
Europska unija u ožujku je usvojila Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi takav na svijetu, kako bi po načelu procjene rizika regulirala njezino korištenje. Rizik se gradira na različite razine: minimalan ili nikakav, ograničen, visok i neprihvatljiv rizik. Njegova potpuna primjena očekuje se za dvije godine, uz neke iznimke koje su drukčije vremenski regulirane. Pokrenut je i Pakt o umjetnoj inteligenciji kao dobrovoljna inicijativa kojim se podupire provedba i prije formalnih rokova.
Svrha Akta jest osigurati etičko i odgovorno razvijanje i korištenje sustava umjetne inteligencije koji se stavljaju na europsko tržište, u skladu s temeljnim vrijednostima Europske unije i pravima građana. Želimo da umjetna inteligencija služi dobrobiti svih i promiče društvenu uključivost, zaštitu privatnosti i poštivanje ljudskih prava. Regulira se digitalno ponašanje velikih platformi jer se određuju zahtjevi i obveze koje moraju ispuniti, a traži se i jasno označavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Istovremeno se potiče inovativnost i jačanje startup sustava, a za mala i srednja poduzeća koja razvijaju sustave umjetne inteligencije nastoji smanjiti administrativno i financijsko opterećenje.
Koliko je teško regulirati tehnološke divove? Kakvo je iskustvo kod uvođenja regulacija, pokazuju li se kooperativnim ili ima otpora?
Reguliranje tehnoloških divova je složeno, ali i važno, jer oni imaju velik utjecaj na današnje društvo. Otvorili smo komunikacijske kanale između europskih institucija i tehnoloških tvrtki da bismo osigurali lakšu usklađenost s europskim zakonima, a sve radi zaštite prava korisnika. Aktom o digitalnom tržištu, Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o umjetnoj inteligenciji učinili smo na svjetskoj razini važne korake, bez presedana u regulaciji tehnoloških divova. Sankcije za kršenje kreću se između 6 i 7% globalne zarade, što je sastavni dio regulative. Naša je ambicija na svjetskoj razini mijenjati paradigmu i uspostavljati etičke standarde, baš kao što je to bio slučaj s GDPR-om koji je utjecao na svjetska tržišta i ponašanja globalnih komercijalnih aktera. Želimo osigurati transparentnost i odgovornost u poslovanju tehnoloških tvrtki, a pridržavanje europskih pravila kojima se u središtu nalazi čovjek važno je za očuvanje povjerenja javnosti u sigurno digitalno okruženje.
Pred završetkom smo mandata ove Komisije, sumirajući njezin rad, i kontekst u kojem se prolazio mandat, od pandemije do ruske agresije na Ukrajinu, što su bila najveća postignuća, a koje teme su otvorene, ali su pale u drugi plan ili nisu ostvarene kako je bilo zamišljeno?
Političkim smjernicama predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen na početku mandata 2019. definirani su prioriteti rada ove Komisije. Smjer je digitalna i zelena tranzicija, jačanje europskog gospodarstva, jačanje uloge Europe u svijetu te obrana europske demokracije. Pred kraj mandata zbrajamo postignuća, a naša je ocjena da smo puno toga ostvarili. To smo učinili unatoč preprekama na koje nismo računali. Prioriteti s početka mandata i dalje su aktualni, ali su uz krize s kojima smo bili suočeni dobili novi okvir, možemo reći i novi zamah. Uspješno smo odgovorili na krizu izazvanu pandemijom, a zatim i onu koja je proizašla iz ruske agresije na Ukrajinu i prelila se na energetski sektor. U svemu ovome osigurali smo brz oporavak gospodarstva kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, uz poticanje pravedne zelene i digitalne tranzicije u svim sektorima.
POVEZANI ČLANCI:
Brzo smo odgovorili na energetsku krizu kroz instrument RepowerEU radi diversifikacije opskrbe, uštede energije i bržeg prelaska na obnovljivu energiju. U hrvatskom je slučaju RePowerEU dodatnim iznosom od dvije milijarde eura obogatio Plan oporavka i otpornosti koji sad iznosi 10 milijardi eura, odnosno čak 14% hrvatskog BDP-a. Postigli smo značajan napredak dogovorom o klimatskom cilju nulte neto emisije do 2050. godine i tako počeli plaćati svoj dug budućim generacijama. Jačamo i gradimo otpornost Unije. Dogovoren je Pakt o migracijama i azilu, uspostavljen je godišnji dijalog o vladavini prava, zadržali smo jedinstvo oko Ukrajine, donijeli važne odluke u vezi s proširenjem Unije. Gradimo geopolitičku Uniju aktivnu u globalnom okruženju, koja se suprotstavlja ruskoj agresiji na Ukrajinu, promovira sustav utemeljen na pravilima i gradi partnerstva. Puno toga je učinjeno, u složenim i promijenjenim okolnostima. Pred nama je provedba zacrtanih ciljeva, od kojih neki nisu lagani i nose različite izazove. U konačnici, prava je ocjena naših postignuća na građanima Unije.
FOTOGALERIJA Ovo su novi čuvari hrvatskog neba: Pogledajte šest Rafalea koji su stigli u Hrvatsku