Sloboda medija i medijski pluralizam blizu su prijelomne točke u mnogim zemljama EU, dok je u drugima potrebna gotovo potpuna revizija kako bi se riješili kronični, sustavni problemi, uz samo ograničeni broj iznimaka. Pokazuje to najnovije izvješće o slobodi medija za koju je objavio Libertias, odnosno Unija za građanske slobode za Europu.
Uznemiravanje novinara
- Nastavak erozije slobode medija dokazuje široko rasprostranjeno uznemiravanje novinara i vlada koje ograničavaju pristup informacijama. U međuvremenu, velika koncentracija medijskog vlasništva i prijetnje neovisnosti i financijama javnih medijskih servisa pridonose smanjenju medijskog pluraliteta. Raznovrsno i slobodno medijsko okruženje ključno je za demokraciju jer se oslanjamo na neovisne novinske kuće koje će naše političare držati odgovornima i informirati nas. Obrazac opadanja slobode medija, koji pokazuje da sveobuhvatni trendovi dokumentirani u prošlogodišnjem izvješću ostaju neriješeni, ide ruku pod ruku s europskim demokratskim nazadovanjem - upozorava se u izvješću Libertiesa.
Utemeljeno na nalazima više od dvadesetak organizacija za građanske slobode iz 19 zemalja diljem EU-a, izvješće pokriva medijske slobode i pluralizam, sigurnost i zaštitu novinara te slobodu izražavanja i pristup informacijama u 2023. godini, godini kada se oblikovao medijski krajolik ne samo novim zakonodavstvom (Anti-SLAPP Direktiva, Zakon o digitalnim uslugama, Europski zakon o slobodi medija), već i izborima (Poljska, Nizozemska, Slovačka) i regionalnim sukobima (Rusija-Ukrajina, Bliski istok). Osim toga, ovogodišnje izvješće sadrži novo poglavlje posvećeno Europskom zakonu o slobodi medija (EMFA) – značajnom zakonu koji ima bezbroj implikacija na slobodu medija i pluralizam u EU-u.
- Medijski pluralizam i dalje je pritisnut koncentriranim vlasništvom nad medijima i nedovoljnim pravilima o transparentnosti vlasništva. Iako EMFA stvara nove obveze transparentnosti, odluka o uspostavi nacionalnih baza podataka umjesto centralizirane baze podataka EU-a rezultirat će fragmentiranim pregledom, a ograničeni zahtjevi za objavljivanjem stvarnog vlasništva mnogo su uži od onih koje je predložio Europski parlament. Medijski javni servisi i neovisni mediji nastavljaju raditi u sve nesigurnijim financijskim uvjetima, što otežava njihovu sposobnost dostavljanja nepristranih i pouzdanih vijesti. U Grčkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj potrošnja na državno oglašavanje koristi se za daljnje ugrožavanje opstanka neovisnih, kritičnih medija nerazmjernim usmjeravanjem sredstava medijima koji su naklonjeni vladi. U Irskoj, Francuskoj i Sloveniji dugoročni izgledi za financiranje javnih medijskih servisa i dalje su neizvjesni. Političko uplitanje ostaje uporno pitanje u nekim zemljama. Mađarski javni mediji nastavljaju djelovati kao glasnogovornik vlade, a raste zabrinutost oko nepristranosti u Italiji i Hrvatskoj - navodi vodeća mreža za građanske slobode.
POVEZANI ČLANCI:
U pozadini stalne raširene upotrebe uvredljivih tužbi, dodaju, novi zakoni u nekim zemljama koji daju prednost ugledu ispred slobode izražavanja mogli bi radnu okolinu novinara učiniti još opasnijom i riskirati potkopavanje Direktive protiv SLAPP-a.
Tužbe, napadi...
U Hrvatskom novinarskom društvu komentiraju kako je godišnje izvješće Libertiesa ukazalo na niz problema medija u Hrvatskoj na koja HND godinama upozorava kako domaću, tako i međunarodnu javnost.
- Ove godine objavit ćemo po šesti put rezultate naše godišnje ankete o tužbama protiv medija i novinara, a na temelju podataka koje prikupljamo Hrvatska je u EU prepoznata kao prvak u SLAPP-u. Broj prijetnji i fizičkih napada na novinare također pratimo posljednjih sedam godina kroz projekt Safe Journalist, a problemom netransparentnog financiranja medija bavimo se od 2013. godine. Pitanjem političkog zarobljavanja javnog medijskog servisa bavimo se još i dulje. Usprkos tomu, pomaci su jedva vidljivi, što jasno pokazuje nedostatak političke volje da se medijima omogući slobodno i nezavisno djelovanje, odnosno želju da ih se zarobi i korumpira javnim novcem svih građana i građanki. Štoviše, kad je jedna politička garnitura konačno prisiljena popustiti pod stalnim pritiscima, pojavi se nova, poput Domovinskog pokreta koji u maniri Crvenih Kmera otvoreno prijeti ne samo kolegama u Novostima, nego i svim novinarima uvođenjem nekakvog svog hrvatstva, onakvog kako oni smatraju da treba biti i da je ispravno - kaže Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
>> VIDEO HND u veljači organizirao prosvjed zbog izmjena Kaznenog zakona ''Lex AP''
- HDZ je svojom politikom proteklih godina satrao medijsku scenu i sada bi došao Domovinski pokret koji bi sve spalio. Oni prijete i javnim medijima, HRT-u i Hini, i prijetnja su svima nama koji radimo u medijima - dodaje Zovko.
Predizborni program Domovinskog pokreta, ocjenjuje on, "planira nezapamćen udar na cijeli medijski sektor u Hrvatskoj i na novinarske slobode".
- Neovisni medijski prostor, većinu novinara i medija u Hrvatskoj, oni nazivaju "takozvanim". Najavljuju "uklanjanje interesnih skupina u svim elementima kulture i medija", a pri tome doslovno misle na cijeli medijski sektor, ne samo medije u vlasništvu države. Javnim medijima, s naglaskom na Hinu i HRT, predvidjeli su "kroatizaciju" sadržaja, odnosno političko uplitanje u novinarski rad. Ostalima, koji nisu u državnom vlasništvu, predviđaju sličnu sudbinu. Ipak, ono što najviše zabrinjava jest nedostatak reakcija javnosti, intelektualne elite i političke opozicije, koja šuti na ovakve prijetnje cijeloj jednoj profesiji na što je HND upozorio na nedavno održanoj konferenciji za medije - zaključuje Zovko.
