EU stopira Južni tok jer nije u skladu sa zakonom

Plinovod “Južni tok” suočen je s mogućom propašću nakon što je Europska komisija, premda se plinovod već počeo graditi u Bugarskoj i Srbiji, objavila da je projekt protuzakonit jer bilateralni ugovori, koje su države kojima prolazi Južni tok sklapale s Rusijom, nisu u skladu s energetskim propisima EU.

Svi bilateralni ugovori koje je Rusija zbog ovog projekta sklapala s Bugarskom, Grčkom, Srbijom, Mađarskom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom nisu u skladu sa zakonima EU i o njima se mora ponovno pregovarati. Takvu je obavijest Europska komisija iz Bruxellesa poslala u Moskvu prije tri dana, a objelodanio ju je i direktor u EK zadužen za energetska tržišta Klaus-Dieter Borchardt na skupu o Južnom toku u Europskom parlamentu u srijedu. Hrvatska je prije nekoliko godina imala šansu postati zemlja kroz koju prolazi magistralni pravac Južnog toka, ali to se nije dogodilo zbog, kako se neslužbeno tumačilo, pristupanja Europskoj uniji. Službeni Bruxelles oduvijek je gledao na projekt Južnog toka kao na ruski projekt kojim Moskva širi svoj utjecaj, no u njemu su završile druge zemlje EU poput Bugarske, Mađarske i Slovenije te zemlja kandidatkinja za članstvo u EU – Srbija.

Gradnja već počela

– Analizirali smo te bilateralne ugovore i zaključili da nijedan nije u skladu s propisima EU. Stoga smo rekli tim državama da imaju obvezu tražiti ponovno pregovaranje s Rusijom kako bi se ti bilateralni ugovori uskladili s propisima EU – rekao je direktor iz EK Klaus-Dieter Borchardt.

Svi bilateralni ugovori vezani uz Južni tok sadrže tri principa koja izravno krše zakone EU. Prvo, EU traži razdvajanje djelatnosti, odnosno ne dopušta da tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom plina ujedno bude i operater plinovoda. U slučaju Južnog toka ruska kompanija Gazprom bila bi sve to odjednom. Drugo, propisi EU kažu da novi plinovodi moraju biti otvoreni za treću stranu, odnosno bilo koga tko želi zakupiti dio kapaciteta.

– U slučaju Južnog toka, u bilateralnim ugovorima vidjeli smo da je to plinovod za ruski plin i da nije otvoren za treću stranu – kaže glasnogovornica EK Marlene Holzner.

I treće, u projektu Južnog toka predviđeno je da Gazprom određuje tarifu, odnosno cijenu koja se plaća za korištenje plinovoda, dok propisi EU kažu da za svaki novi plinovod mora postojati neovisno tijelo koje predlaže tarife, a njih zatim odobrava regulatorno tijelo.

Hrvatska nema problem

Proces ponovnog pregovaranja, odnosno usklađivanja Južnog toka s propisima EU mogao bi potrajati dvije godine, a Rusi su planirali da prva faza plinovoda proradi 2015. Građevinski su radovi već počeli. Iz Europske komisije poručuju da nemaju ovlasti zaustavljati bagere na gradilištima plinovoda, ali da mogu pred Sudom EU početi postupak zbog povrede prava EU. Rusi su, pak, u prvim reakcijama poručili da ne namjeravaju ponovno pregovarati o uvjetima projekta Južnog toka s državama s kojima su već sklopili ugovore. Ministar Ivan Vrdoljak komentirao je da Hrvatska nema problem jer kroz nju ne prolazi glavni tok, već odvojak.

>>Srbija počela graditi Južni tok, zaposlit će 25.000 radnika