Hrvatska se u Vijeću EU protivi prijedlogu Komisije koji bi ograničio izlov inćuna i srdele u Jadranu i prvi put uveo svojevrsne kvote dopuštenog izlova sitne plave ribe. Komisija je, naime, takav prijedlog sročila u veljači, a obrazložila ga je činjenicom da se jadranski stokovi inćuna i srdele kontinuirano prekomjerno iskorištavaju, što je dovelo njihovu biomasu na povijesno niske razine.
Propast ribarstva
“Ako se ništa ne promijeni, postoji opasnost da će se stokovi izloviti te da će ribarstva koja o njima ovise propasti. To će imati negativan učinak na ribe grabežljivice koje se hrane inćunima i srdelama te negativne društveno-ekonomske učinke na sektor ribarstva i sekundarne sektore, primjerice na prerađivačku industriju. Najpogođeniji su dionici sektora ribarstva Hrvatske i Italije te u mnogo manjoj mjeri sektor ribarstva Slovenije. Sektor prerade važan je sekundarni sektor, posebno u Hrvatskoj i Italiji”, obrazlaže se u radnom dokumentu EK koji prati prijedlog uredbe.
No, kad se sredinom srpnja na posljednjoj sjednici Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva (Agrifish) povela prva kratka rasprava o toj temi, ministar Tomislav Tolušić otkrio je novinarima kako se Hrvatska protivi uvođenju kvotnog sustava za sitnu plavu ribu u Jadranu. Rasprava u Vijeću EU o Komisijinu prijedlogu tek će se zakuhati nakon ljeta, Tolušić kaže da i Italija i Slovenija dijele identičan stav kao i Hrvatska, no u Komisiji tvrde da su sve tri države podržale izradu uredbe.
– Mi nismo za kvotni sustav jer bi on narušio dogovore koje smo postigli s ribarima, narušio bi njihovo povjerenje i prema Europskoj komisiji, a to ne želimo – rekao je Tolušić nakon posljednjeg sastanka Vijeća Agrifish.
– Smatram da vodimo brigu o ribljim zalihama i da to na ovaj način možemo činiti i ubuduće, ovako ispravno kao što sad činimo, lovostajem i svime ostalim – dodao je.
Ipak, očekuje se da će pritisak Europske komisije rasti nakon ljeta jer europski povjerenik za ribarstvo Karmenu Vella i njegove stručne službe, koje svoju argumentaciju temelje i na preporukama znanstvenika, vjeruju da postoji ozbiljan rizik da će doći do izlovljenosti inćuna i srdele. Što se više bude kasnilo s donošenjem predložene uredbe, to će posljedice biti teže, a samim time i oporavak će biti teži i dugotrajniji. Tu je poruku povjerenik Vella i osobno prenio hrvatskim ribarima i ministru Tolušiću kad je u ožujku boravio u radnom posjetu Hrvatskoj.
Nisu kvote, već mjere
On je tada inzistirao na tumačenju da se ne radi o kvotama, nego o mjerama za spas i obnovu ugroženog fonda sitne plave ribe, no kako god to nazvali, prijedlog je isti: ograničio bi ulov na 40 tisuća tona godišnje u svim državama na Jadranu, što znači da bi tu količinu između sebe raspodijelili ribari iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Albanije i Crne Gore, koji sada zajedno love više od 100 tisuća tona sitne plave ribe. – Činjenica je da se dosadašnje mjere nisu pokazale dostatnima. Ako ne zaustavimo negativne trendove, stokovi plave ribe nepovratno će propasti – rekao je europski povjerenik Vella kad je u ožujku posjetio Zadar.
Evo opet genijalca Tolušića s još genijalnijim rješenjem o lovostaju. Pitao bih ministra pored kojeg jedan Einstein izgleda poput osobe na donjoj granici inteligencije: Tolušiću, ako se izlovi sva riba - pretpostavimo to na tren - kakva će biti svrha od lovostaja? Što će se pariti i razmnožavati u moru kad se izlovi sve što se pariti i razmnožavati moglo???? Tolušiću, koliko je nula plus nula?