Europska komisija predložila je jučer niz novih mjera za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije, a među njima je i ambiciozna ideja da se državne obveznice članica eurozone spoje u novi finacijski instrument koji bi se prodavao ulagačima na tržištu.
Iako dokument EK izričito navodi da to ne znači da će doći do tzv. mutualizacije javnih dugova, tj. pretvaranja dugova država u zajednički dug čitave eurozone, i ovako stidljivije sročen prijedlog o spajanju obveznica nekoliko različitih država mogao bi biti hrabri, novi korak u tom smjeru. Smjer kretanja prema “euroobveznicama”, odnosno obveznicama iza kojih stoji čitava eurozona umjesto ove ili one države eurozone, već niz godina doživljava se, barem teoretski, kao rješenje koje bi pomoglo da se ekonomski slabije države, poput Grčke ili čak Italije, zadužuju po povoljnijim uvjetima na tržištu, bliže uvjetima ekonomski snažnijih država poput Njemačke. I već niz godina ta se ideja odbacuje u praksi jer Njemačka i druge države ne žele svojim visokim rejtingom jamčiti za druge s nižim.
Euroobveznice nisu bauk
Trenutno je cijena zaduživanja država niska, zahvaljujući nekonvencionalnoj politici Europske središnje banke (ECB) koja od 2015. uspješno uvjerava tržišta da će učiniti “što god je potrebno” da spriječi da dužnička kriza dovede do raspada eurozone. No, malo tko se usudi javno razmišljati što će se dogoditi onoga dana kad ECB prekine s nekonvencionalnim mjerama monetarnog popuštanja. Jučerašnji Komisijin dokument o produbljenju monetarne unije čini upravo to: potiče javno razmišljanje, nakon kojeg se očekuje odluka europskih vlada, o tome kako osigurati da se prinosi na obveznice država članica eurozone dugoročno održe na povoljnim razinama.
-– Euro je jedno od najvažnijih europskih postignuća, on je mnogo više od valute. Zamišljen je kao obećanje blagostanja. Kako bi to obećanje održali i za buduće naraštaje, sada nam je potrebna politička hrabrost da ojačamo i dovršimo europsku ekonomsku i monetarnu uniju – rekao je potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis na predstavljanju dokumenta u Bruxellesu.
Komisija se fokusira na tri ključna područja: dovršetak istinske financijske unije, uspostava integriranije ekonomske i fiskalne unije, te učvršćivanje demokratske odgovornosti i jačanje institucija eurozone.
Ovo prvo znači dovršetak bankarske unije do 2019., i stupanje na snagu 2025., gdje bi se osiguranje štednih uloga građana jamčilo s vrha eurozone, a ne više na razini država. I to, kao i ideja o udruživanjju državnih obveznica u nekakve “euroobveznice”, dosad nije baš bila prihvatljiva ideja u Njemačkoj. Komisija također stavlja na raspravu i ideju osnivanja novih zajedničkih fondova eurozone, iz kojih bi se pomagalo onima koji su najpogođeniji nezaposlenošću, padom javnih investicija i sličnim. Čak se spominje i mogućnost osnivanja posebnog “fonda za kišne dane”, koji bi pomagao državama euro zone nad koje se, u ekonomsko-financijskom smislu, nadvijaju crni oblaci.
Značaj za Hrvatsku
Što sve to znači za Hrvatsku? Zasad ne puno, ili je barem teško preciznije predvidjeti. Sugovornici upućeni i u eurozonu i u Hrvatsku kažu kako se Hrvatskoj ne isplati srljati u bankovnu uniju dok još nije ni članica monetarne unije (eurozone), a ulazak u eurozonu ne ovisi samo o nama nego i o volji eurozone da se širi.
Fokusira li se eurozona na produbljivanje EMU-a nauštrb proširenja EMU-a, takav scenarij gdje širenje eurozone pada u drugi plan mogao bi biti lošiji za Hrvatsku ako mi želimo da se proširenje na nas dogodi prije. Hrvatskoj zapravo odgovara i produbljenje i proširenje eurozone istovremeno, ali joj ne bi, kažu sugovornici, odgovaralo stavljanje fokusa isključivo na produbljenje. Jučerašnji Komisijin dokument za razmatranje o produbljenju EMU-a treći je u nizu od pet dokumenata najavljenih u Bijeloj knjizi o budućnosti Europe.
instrument europskog blagostanja___ jel to neka reklama za propalu privredu, gladne narode, beskucnike i prosjake .. EU.