Europa će u Bidenu dobiti prijatelja jer on zna tko su saveznici, a tko protivnici SAD-a

Biden-Harris 50 posto. Trump-Pence 46 posto. U ovom trenutku, dva i pol mjeseca uoči predsjedničkih izbora 3. studenog, bivši američki potpredsjednik Joe Biden vodi u anketama ispred trenutačnog američkog lidera Donalda Trumpa. U 15 ključnih saveznih država razlika je manja i Biden vodi u odnosu na Trumpa samo 49 prema 48 posto.

Proteklog tjedna Demokratska stranka organizirala je nacionalnu konvenciju, i to virtualnu kako bi se izbjeglo moguće širenje zaraze koronavirusom, na kojoj je Biden prihvatio svoju predsjedničku nominaciju. Pogonjeni velikom medijskom podrškom, demokrati pokušavaju društvu poslati poruke optimizma i time se jasno postaviti kao suprotan tabor u odnosu na Trumpa.

Za Obzor smo imali priliku razgovarati s jednim od izabranih delegata na toj konvenciji, Kevinom O’Malleyjem (73), demokratom i odvjetnikom iz Missourija (američki Srednji zapad) te bivšim veleposlanikom svoje zemlje u Irskoj (2014.-2017). Vrlo je entuzijastičan oko svoje podrške Bidenu, a na pitanje o Hrvatskoj ističe bivšeg hrvatskog veleposlanika u Irskoj Ivana Mašinu kao “jednog od najpopularnijih i najučinkovitijih u Dublinu”.

– Kada sam bio američki veleposlanik u Irskoj, blisko sam surađivao s potpredsjednikom Bidenom na nizu pitanja te sam bio s njim tijekom njegova duljeg posjeta Irskoj 2016. godine. Na svoje sam oči vidio čovjeka s velikom energijom i znatiželjom koji predvodi tako da najprije sluša i uči od onih oko sebe. Iz njegove duge karijere kao senatora te kasnije i potpredsjednika, iskustvo Joea Bidena bez premca je u domaćoj i vanjskoj politici. Poznavajući potpredsjednika Bidena već neko vrijeme, mogu reći da se radi o dobrom čovjeku koji se brine te živi kako bi služio američkom narodu. Mislim da svatko tko ga je vidio na televiziji ili slušao kako govori zna o čemu pričam: s Joeom Bidenom, kako kažemo u Americi, “ono što vidiš ono je što dobiješ”. U vrijeme kada se Amerika suočava s velikim unutarnjim i međunarodnim izazovima, kada se politički diskurs čini slomljenim, mislim da je ta kombinacija stručnosti te istinskog suosjećanja i empatije razlog zašto su se demokratski glasači odlučili da je Joe Biden pravi kandidat da vodi Sjedinjene Države u budućnost te mislim da će istu odluku donijeti i američki birači u studenom – govori nam ovaj Amerikanac s irskim korijenima.

Oprezan da ne bi rekao nešto negativno protiv trenutačnog predsjednika, čini se da spada među rijetke demokrate koji podržavaju svog kandidata ne zbog protivljenja Trumpu, nego zbog entuzijazma oko bivšeg potpredsjednika. Prema anketi Pew Research Centera, čak 56 posto Bidenovih birača odabralo je njega zato što “nije Trump”.

Demokracija ide dalje

S druge strane, tek svaki peti Trumpov birač kao glavnu kvalitetu predsjednika vidi to što “nije Biden”. Sve to ukazuje na legitimnost tvrdnji onih koji misle da su izbori 3. studenog zapravo referendum o Trumpovoj vladavini. Demokratska konvencija inače se održava u nekom gradu kamo se sliju tisuće delegata, izabranih stranačkih dužnosnika koje odabiru glasači na unutarstranačkim izborima, a koji zatim glasaju za predsjedničkog kandidata. Ove godine konvencija se održava virtualno te su delegati ostali kod kuće (a i znalo se da će nominaciju za predsjednika i potpredsjednicu dobiti Joe Biden i Kamala Harris). To znači, prije svega, razočaranje za Milwaukee, grad u kojem se konvencija trebala održati. Mnogo manji promet u barovima, restoranima i hotelima, mnogo manji entuzijazam na ulicama, rastužit će građane tog grada, poznatog po ljubavi prema pivu. Pa ipak, naš sugovornik i dalje je imao dužnosti kao stranački delegat.

– Izabrali su me demokrati u mojoj matičnoj državi Missouri kako bih bio jedan od njihovih predstavnika na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji koja se održala virtualno ovog tjedna. Prije nego što je COVID-19 paralizirao svijet, namjeravali smo konvenciju napraviti u Milwaukeeju, gradu na Srednjem zapadu malo sjevernije od Chicaga koji ima veliku hrvatsku populaciju. Većina izabranih demokratskih dužnosnika iz cijele zemlje trebala se sastati na konvenciji i raditi na pravilima i stranačkoj platformi za sljedećih nekoliko godina. Glasat će se kako bi se formalizirao unutarstranački izborni proces te kako bi se službeno nominiralo kandidate Joea Bidena za predsjednika i Kamalu Harris za potpredsjednicu. Mediji blisko prate formalne sastanke i neformalna druženja te informiraju naciju o njima. Ove godine održat će se samo virtualni sastanci te, kao rezultat toga, limitirano medijsko praćenje konvencije. No američka demokracija nastavit će se i bez normalne konvencije iako će biti gubitak to što su ljudi koji su bili toliko željni biti dio demokratskog procesa neće imati prilike susresti se i razmijeniti stavove uživo – pojašnjava nam O’Malley.

Biden u odnosu na Trumpa ima nekoliko aduta, a jedan je od najsnažnijih percepcija u javnosti da je sposoban ujediniti naciju ili pak da, u najgorem slučaju, neće svjesno pokušavati podijeliti Amerikance.

Još uoči početka izbora isticao je da je tijekom karijere uspijevao surađivati čak i s rasnim segregacionistima, a kritizirao je one u svojoj stranci koji su mu spočitavali to što se hvali da može raditi i s republikancima. Na konvenciji su tako govorili vrlo raznoliki političari i ljudi iz javnog života: od bivše prve dame Michelle Obame koja je Trumpa opisala kao nekompetentnog do republikanca hrvatskih korijena Johna Kasicha koji je podržao Bidena jer se Amerika nalazi na raskršću. Prije dva mjeseca James Mattis, bivši ministar obrane koji je služio pod Trumpom, nazvao je trenutačnog predsjednika prvim u njegovu životu koji svjesno pokušava podijeliti naciju.

– Mislim da je jasno iz anketa da nisu samo demokrati već i nezavisni kandidati te velik broj normalnih republikanaca ekstremno motivirani izabrati Bidena i Harris ove jeseni. Entuzijazam među demokratima za Bidena bio je jasan tijekom unutarstranačkih izbora, a do sredine ožujka velika većina demokratskih glasača već je odlučila da želi Bidena na ovim izborima što je bilo vrlo rano za tako važnu odluku. Jasno je zašto su demokrati toliko entuzijastični u podršci Joeu Bidenu i zašto ima prednost u svakoj anketi: s obzirom na izazove s kojima se Amerika suočava, od autoritarnih vlada u inozemstvu i COVID-19 te oštećenog gospodarstva kod kuće, Amerikanci traže lidera s iskustvom u vladi te motiviranog suosjećanjem. Amerikanci svih stranaka, rasa, religija i dohodaka shvaćaju da bi uz Bidenovu administraciju bili sigurniji te imućniji – govori nam naš sugovornik. Kako bi nam plastično opisao zašto ima tako dobro mišljenje o Bidenu, spominje slučaj kada je Biden došao u posjet Irskoj.

– Svoju vjeru prakticira privatno i iskreno. Tijekom boravka s nama pitao me u subotu navečer da idućeg dana odemo na misu. Iako bi odjeknulo kao PR događaj, inzistirao je da potiho i kriomice skliznemo u crkvu na početku mise te odemo nakon nje bez privlačenja pozornosti. Za mene bio je to još samo jedan primjer koliko je autentičan – nastavlja O’Malley.

Hrvatske bi čitatelje posebno moglo zanimati kakvu će buduća američka administracija voditi vanjsku politiku. Podrška Trumpu diljem svijeta vrlo je niska, a posebno u Europi. Prema anketama Pew Research Centera tek 13 posto Nijemaca i 20 posto Francuza ima povjerenja u sadašnjeg američkog predsjednika. U Ujedinjenom Kraljevstvu podrška mu iznosi 32 posto, a najveća je u Poljskoj: 51 posto. Mnogi smatraju da je Trump vrlo negativno utjecao na savezništvo SAD-a i Europske unije.

Dob kao problem?

– Biden je vrlo zainteresiran za Europu i važnost EU-a te NATO-a, kao i suradnju SAD-a i Europe na zajedničkim prijetnjama i izazovima. Isto je tako vrlo ponosan na svoje irske korijene. Kao senator, šef vanjskopolitičkog odbora u Senatu te kao potpredsjednik, mislim da se Joe Biden već susreo s većinom europskih lidera i slušao njihove stavove o SAD-u te našoj suradnji s kontinentom. Biden razumije važnost NATO-a te je elokventno govorio o političkim i ekonomskim prijetnjama za europske demokracije. Pod Obaminom su administracijom suradnja i partnerstvo između SAD-a i europskih zemalja bili vrlo bliski, i to na nizu pitanja te to očekujem i pod Bidenovom administracijom. Europa i EU trebali bi očekivati angažiranog, informiranog i suosjećajnog saveznika u predsjedniku Bidenu jer on zna tko su američki prijatelji, a tko protivnici te će se tako i ponašati – smatra O’Malley. No u Bidenovoj kampanji nije sve ružičasto.

Trump je vješti populist, spreman zadati udarce tamo gdje boli. Kako je vrlo teško napadati Bidena kao krajnjeg ljevičara (jer on to nije), pokušava ga opisati kao izgubljenog političara kojim upravlja krajnja ljevica.

Iako na ekstremima Demokratske stranke zaista sve više do izražaja dolazi autoritarna, kolektivistička i antikapitalistička ljevica posvećena pitanjima identiteta i grupa, Bidenova kampanja većinom se držala po strani od tih pitanja. On je sam rekao da se protivi inicijativama da se smanje sredstva za policiju (ili da se cijele policijske uprave u gradovima ukine). No, s druge strane, puno je dalje otišao i na plodnije tlo pao, argument republikanaca i konzervativnih analitičara koji tvrde da Biden nije mentalno spreman biti predsjednik. Ističu da se radi o 77-godišnjaku koji je dosad napravio pravu malu kolekciju verbalnih gafova.

Na jednom događaju rekao je da su “siromašna djeca jednako pametna i talentirana kao i bijela djeca”. Govorio je da je u posljednjih 13 godina vatrenim oružjem ubijeno “150 milijuna Amerikanaca”, što bi bilo pola stanovništva zemlje. Na jednom manjem skupu govorio je da se “natječe za Senat”, a na drugom, i većem, suprugu je uhvatio za ruku i, ne pogledavši koga drži, predstavio je kao svoju sestru. Zbog njegove dobi, govore ankete koje je provela tvrtka Rasmussen, 59 posto Amerikanaca ne misli da će Biden završiti svoj prvi mandat pobijedi li na izborima u studenom.

– Osobno mislim da je medijski fokus na Bidenove “gafove” neizmjerno prenaglašen. Za nekog tko u javnosti govori toliko često i tijekom tolikih godina te uvijek govori iskreno mjestimične pogreške nisu veliki problem. Svakom je jasno tko je radio s Joeom Bidenom, pa i onima koji su ga samo gledali ili slušali izdaleka, da je on suosjećajan čovjek čija je životna misija služiti svojoj zemlji i njezinim građanima. U njemu uopće nema zloće te se iskreno brine o poboljšanju života svih Amerikanaca – govori nam O’Malley.

Prvi put tijekom ove dugačke kampanje prošlog se tjedna američka ljevica imala priliku oduševiti izborom Kamale Harris kao potpredsjedničke kandidatkinje demokrata (Bidenov miran karakter, iako najveći adut protiv Trumpa, ne probuđuje entuzijazam kod pristaša). Naš sugovornik ne skriva da je zadovoljan izborom.

– Mislim da su kvalitete zbog kojih su se demokrati na unutarstranačkim izborima odlučili za Joea Bidena iste one zbog kojih je Biden odabrao Kamalu Harris za svoju potpredsjedničku kandidatkinju. Senatorica Harris imala je dugu i impresivnu karijeru kao javna službenica te je tijekom čitavog života pokušavala utjecati na to da se američki san proširi na sve ljude. Kao kći imigranata ona razumije da je imigracija izvor američke snage te će se boriti protiv napada onih koji pokušavaju demonizirati imigrante. Predsjednik Obama povjerio je Bidenu kao svom potpredsjedniku neke od najtežih izazova s kojima se Amerika suočavala, a mislim da u Kamali Harris Biden vidi partnericu kojoj bi na sličan način mogao povjeriti neke od izazova s kojima će se njihova vlada susretati od 2021. godine – smatra naš sugovornik. Nakon što ga je 2014. predsjednik Obama nominirao za veleposlanika Irske, tadašnji šef osoblja Bijele kuće Denis McDonough nazvao je O’Malleyja Obaminim “osobnim bliskim prijateljem”. Naš je sugovornik 2008. bio veliki pristaša tadašnjeg senatoru u usponu od početka njegove utrke za predsjednika države, a radio je i na terenu u kampanji kako bi pomogao da ga se izabere.

Na pitanje o njihovu odnosu, O’Malley ga je odlučio zadržati za sebe, umjesto toga fokusiravši se na čast koju mu je bivši predsjednik ukazao kad ga je predložio za veleposlanika u Irskoj, domovini njegovih predaka. Prije toga O’Malley je imao relativno malo iskustva u diplomaciji te mu je posao u Irskoj bio prva, a zasad i posljednja veleposlanička dužnost.

Put dviju generacija

– Bio sam vrlo sretan kad me predsjednik Obama pitao da služim kao američki veleposlanik u Irskoj. Svi moji bake i djedovi bili su Irci te su emigrirali, a baka i djed s očeve strane emigrirali su u Sjedinjene Države 1910. sa sedmero djece i 20 dolara. Bili su ekonomski izbjeglice bez formalnog obrazovanja koji su poduzeli velik rizik kako bi pronašli bolji život u SAD-u. U Americi su, u tipičnoj irskoj katoličkoj tradiciji, djed i baka imali još osmero dodatne djece uz onih sedmero s kojima su već došli u zemlju, a moj je otac bio prvi rođen u SAD-u. Dolazak Velike depresije 1929. godine značio je da su svi dječaci u obitelji morali pronaći posao pa moj otac nije imao prilike završiti srednju školu. No zbog prilike koje mi je pružila moja zemlja i povjerenja koje mi je dao predsjednik Obama u dvije generacije moja je obitelj prešla put od ekonomskih izbjeglica do služenja kao predstavnici predsjednika države koja im je dala utočište. Zauvijek ću biti zahvalan predsjedniku Obami koji mi je dao priliku predstavljati moju državu u zemlji mojih predaka – zaključio je Amerikanac i Irac Kevin O’Malley.