Macron je došao da ubije Webera, ali nije uspio – tim nam je riječima jedan insajder iz Europske pučke stranke (EPP) prepričao svoje viđenje ishoda neformalnog summita lidera EU na kojemu se, dva dana nakon izbora za Europski parlament, razgovaralo o tome tko bi trebao dobiti mandat za sastavljanje nove Europske komisije, što ovisi o tome kakva će biti nova parlamentarna većina u EP-u.
Francuski predsjednik zasad nije uspio diskvalificirati “spitzenkandidata” europskih pučana, relativnih izbornih pobjednika, ali pregovori se nastavljaju. I u tim pregovorima važnu ulogu ima i hrvatski premijer Andrej Plenković, imenovan za jednog od dvojice EPP-ovih pregovarača o popunjavanju čelnih dužnosti u institucijama Europske unije.
– Ne samo da Macron nije uspio ubiti Webera, nego još nešto: nakon tog summita barem je svima jasno da je mrtva i cijela ona fantazija o mogućem formiranju koalicije bez pučana, sa svim strankama lijevo od centra – kaže naš sugovornik, bruxelleski insajder koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
Opak rječnik, ali u EU sve na kraju nekako završi kompromisom pa će vjerojatno tako završiti i pregovori o popunjavanju dužnosti šefa Komisije, predsjednika Parlamenta, predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku te predsjednika Europske središnje banke. Nikome nije u interesu otvoriti interinstitucionalni rat između Europskog vijeća i Europskog parlamenta, ponavljaju svi u izjavama. Ali, opet, činjenica da to imaju potrebu toliko naglašavati govori da je mogućnost interinstitucionalnog rata veća nego ikad prije.
Što s Puigdemontom?
Za to vrijeme, u zgradi Europskog parlamenta u Bruxellesu vreva podsjeća na atmosferu prvog školskog dana. Zastupnici koji su izabrani prvi put ne znaju odakle bi počeli, kome da se jave, gdje da ishode propusnicu za slobodan ulazak u zgradu... IDS-ov zastupnik u prethodnom sazivu Ivan Jakovčić pomagao je u snalaženju u gradu, zgradi i hodnicima Valteru Flegi, IDS-ovu europarlamentarcu u novom sazivu.
Nekim novim europarlamentarcima čak je i zabranjen ulazak u zgradu, što je, čini se, presedan u povijesti Europskog parlamenta. Carles Puigdemont, politički vođa katalonskog referenduma o odcjepljenju od Španjolske, koji je pobjegao iz te zemlje 2017. jer ga Madrid traži pod optužbom ilegalnog organiziranja pobune, izabran je za zastupnika u novom sazivu EP-a. Puigdemont se kandidirao iz egzila u Belgiji, no sada kad je izabran postoje pravne dileme oko toga može li početi obnašati dužnost.
Pravna služba EP-a smatra da, kao i svi španjolski izabrani europarlamentarci koji su na to obvezani španjolskim zakonima, i Puigdemont mora najprije položiti prisegu pred središnjim izbornim povjerenstvom u svojoj zemlji. To tijelo zatim šalje popis svih izabranih i prisegnutih španjolskih zastupnika u EP. No, Puigdemontu prijeti uhićenje ako se pojavi u Španjolskoj. On se u srijedu pojavio u zgradi EP-a u Bruxellesu, gdje svi novoizabrani zastupnici dobivaju privremene propusnice prije no što kasnije, nakon što sva nacionalna tijela službeno pošalju liste izabranih, ishode trajne. Ali, pravne i stručne službe EP-a odbile su Puigdemontu izdati privremenu propusnicu.
To je jedna od najneobičnijih situacija na početku rada novog saziva Europskog parlamenta, a koji su drugi zastupnici novog EP-a s netipičnim pričama?
Fred Matić, novi SDP-ov europarlamentarac, jedan je od najzanimljivijih na listi koju je bruxelleski dopisnik Radija Slobodna Europa sastavio i objavio uoči izbora. Opisan je kao ratni heroj obrane Vukovara i zatočenik triju srpskih ratnih logora, a u tom tekstu osim Matića spomenuta je i HDZ-ova kandidatkinja Marijana Balić, koja je u agresiji na Vukovar izgubila oboje roditelja. Ona nije ušla u EP, Fred Matić jest. Na toj listi najzanimljivijih su i Magdalena Adamowicz, udovica nedavno ubijenog gradonačelnika poljskoga grada Gdanjska Pawela Adamowicza koja je izabrana u EP na listi Građanske platforme, poljske stranke u sastavu EPP-a.
U Europski parlament stigla je i najmlađa izabrana zastupnica u njegovoj povijesti, studentica Kira Marie Peter-Hansen iz danske Socijalističke narodne stranke, a ima 21 godinu i tri mjeseca. HDZ-ovac Karlo Ressler sa svojih 29 godina jest mlad, ali nije čak ni najmlađi među nositeljima izbornih lista. Francuska desničarka Marine Le Pen stavila je na vrh liste svoje stranke Jordana Bardellu (23).
A jedan od najstarijih zastupnika u novom sazivu EP-a bit će Silvio Berlusconi (82), bivši premijer Italije obilježen skandalima i suđenjima, koji je zbog presude za utaju poreza izbačen iz talijanskog parlamenta 2013. i dobio sudsku zabranu obnašanja javne dužnosti na šest godina. Zabrana mu je, zbog “dobrog vladanja”, skraćena za godinu dana. I eto ga sad u Europskom parlamentu, s nadom, naravno, da ponovo uđe i u talijansku politiku, u tamošnji parlament, no (barem zasad) ne i da bude premijer, predsjednik i sve one divote o kojima mašta novi hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić. Taj bivši sudac Trgovačkog suda u Zagrebu sigurno je - barem po planu da će se u EP-u boriti da bude predsjednik Hrvatske, pa premijer/ministar pravosuđa i unutarnjih poslova - jedan od najbizarnijih zastupnika u novom sazivu Europskog parlamenta.
Košarkaši, kuharice...
Guardianova lista najnetipičnijih novih europarlamentaraca uključuje i Ivana Sinčića iz Živog zida, stranke za koju Guardian piše da promiče teorije zavjere o cijepljenju te da je hvalila pisanje Davida Ickea koji vjeruje da su reptili zaposjeli Zemlju i sada manipuliraju i vladaju ljudima.
Sa svojih 1,96 metara ne izgleda kao reptil, ali jedan novi europarlamentarac iz Litve bio je reprezentativac koji je na Olimpijskim igrama 1986. osvojio košarkaško zlato u finalu protiv Dražena Petrovića, Tonija Kukoča, Dine Rađe, Vlade Divca i ekipe. Bio je to finale SSSR – Jugoslavija, a njegovo ime je Šarūnas Marčiulionis i sada će u Europskom parlamentu predstavljati Litavsku seljačko-zelenu zajednicu koja je osvojila 12 posto glasova.
U Litvi susjednoj Letoniji je za europarlamentarca izabran Nils Ušakovs, dugogodišnji gradonačelnik Rige koji je suspendiran sa te dužnosti u travnju ove godine zbog niza istraga koje protiv njega vode antikorupcijski ured tužiteljstva i policije. I on i njegov dogradonačelnik, također pod istragom i također suspendiran, mandat u EP-u očito vide kao dobru izliku za bijeg od istražitelja kod kuće.
U Letoniji i njoj susjednoj Estoniji na ovim se izborima pojavio i jedan neobičan političko-ljubavni trokut: za novi saziv Europskog parlamenta kandidirale su se dvije supruge, bivša i sadašnja, bivšeg europarlamentarca i predsjednika Estonije Toomasa Hendrika Ilvesa. Jedna bivša, Evelin Ilves, kandidirala se u Estoniji, a druga, sadašnja, Ieva Ilves, u Letoniji, no nijedna nije izabrana.
U Austriji je za zastupnicu u EP-u, na listi zelenih, izabrana slavna kuharica s televizijskom emisijom Sarah Wiener. U Luksemburgu je izabrana Monica Semedo koja je kao dijete bila zvijezda dječjih TV emisija, a u Švedskoj je, također na listi zelenih, izabrana Alice Bah Kuhkne, u djetinjstvu također zvijezda poznate TV emisije Disney Club.
Kyriakos Velopoulos, novi grčki europarlamentarac i novo lice krajnje grčke desnice nakon što je sa svojom strankom Grčko rješenje pretekao dotad vodeće grčke ultranacionaliste iz Zlatne zore, također je imao show na TV-u. Ne u djetinjstvu, nego sada, u aktualno vrijeme, i to emisiju u kojoj je prodavao ne samo svoje političke stavove, nego i robu: sve od paste za zube i lijeka protiv ćelavljenja do “ekskluzivnih kopija rukom pisanih pisama Isusa Krista”!? Snažno se protivio i vodio kampanju protiv potpisivanja Prespanskog sporazuma, kojim je premijer Alexis Tsipras uime Grčke riješio spor oko imena sa Sjevernom Makedonijom. I snažno se protivi migrantima, koje želi zaustaviti po uzoru na mađarskog premijera Orbana i talijanskog vicepremijera Salvinija.
To je kratki pregled najnetipičnijih, najzanimljivijih i najčudnijih zastupnika u novom Europskom parlamentu. Mnogi od nedjelje ponavljaju da je – zbog pada broja mandata pučana i socijalista, a rasta broja mandata liberala, zelenih i nacionalista poput Salvinijeve stranke i stranke Marine Le Pen – ovaj put EP “fragmentiraniji” nego ikad prije. Luuk van Middelaar, nizozemski povjesničar i politički filozof, bivši član kabineta prvog predsjednika Europskog vijeća Hermana van Rompuya, s time se nikako ne slaže. Čudi se zašto svi govore o “fragmentiranosti” EP-a kao da je to neka boleština.
“Zašto ne reći da je EP sada reprezentativniji, pluralniji ili moderniji jer birači diljem EU gledaju izvan prošlostoljetne podjele lijevo-desno prema temama kao što su migracije, identitet, klima i vladavina prava. Dobrodošli u 2019.”, napisao je Van Middelaar na Twitteru.
Po naslovu sam mislio da se radi o Jakovčiću, a kad ono u tekstu niti spomen o njemu, niti tekst ima neke velike veze s naslovom...