Europska komisija preporučila je jučer otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te objavila svoje prvo mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvom u EU. Ono ipak nije pozitivno, ne preporučuje kandidatski status za BiH, nego daje 14 prioriteta u kojima ta zemlja mora ostvariti napredak prije pozitivne ocjene.
“Iskoristili su priliku”
Među tih 14 prioriteta, kao niti na jednom drugom mjestu u dokumentu na 17 stranica, uopće se ne spominje ništa od posebnih hrvatskih zahtjeva, koje je i na Europskom vijeću nedavno iznosio premijer Andrej Plenković kad je pokušavao objasniti svima u EU da se u BiH treba poticati jačanje jednakopravnosti Hrvata kao najviše obespravljenog od triju konstitutivnih naroda. Svi hrvatski napori u EU, i na najvišoj razini kroz Europsko vijeće i kroz amandmane hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, nisu imali nikakav učinak na Komisiju, barem sudeći po ovom jučer objavljenom mišljenju u kojemu se, primjerice, uopće ne spominje odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića, presuda koju bh. Hrvati smatraju iznimno važnom. Komisija, s druge strane, ponavlja da BiH na putu prema EU mora promijeniti Ustav u skladu s presudom Sejdić-Finci kako bi se smanjio etnički, a pojačao građanski element u organizaciji države i njezinih institucija.
Bosna i Hercegovina uopće nema nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU, navodi se među ostalim u mišljenju Komisije. Sve je to objavljeno jučer u Bruxellesu u paketu u kojem Komisija daje godišnju ocjenu napretka zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja, a to su zemlje zapadnog Balkana i Turska.
– Albanija i Sjeverna Makedonija iskoristile su priliku da se uključe u obnovljen plan proširenja te su provele reforme. Sjeverna Makedonija nastavila je provođenje svojeg opsežnog plana reformi, a usto je postigla povijesni dogovor s Grčkom, čime je riješen spor oko imena koji je trajao 27 godina. To može služiti kao primjer cijeloj regiji i šire. Albanija provodi temeljite reforme, posebice u pravosudnom sustavu. Sve to dokazuje privlačnost Europske unije – izjavio je povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn.
– Zapadni Balkan je Europa i bit će dio budućnosti EU – dodala je Federica Mogherini, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku. Turska, za razliku od toga, nije više dio planova o budućnosti EU. A, objektivno govoreći, i zemlje zapadnog Balkana jesu samo na riječima, premda ne i u vidljivoj godini stvarnog pristupanja. Europskoj komisiji zasad je, umjesto godine, važnije održavati tempo približavanja tih zemalja, a taj tempo sada podiže ponajprije Sjeverna Makedonija. Komisija je i prijašnjih godina davala preporuku državama članicama u Vijeću EU da otvore pregovore s Makedonijom, no ta preporuka je ignorirana zbog blokade Grčke na račun imena. Sada je, međutim, spor oko imena riješen Prespanskim sporazumom i Komisija očekuje da Vijeće EU konačno odobri početak pregovora. Premda, nije tako sigurno da će se to i dogoditi zbog Francuske, koja se snažno protivila, barem prije ovih europskih izbora, ideji otvaranja daljnjih pregovora s bilo kojom državom sve dok se EU ne reformira unutar sebe.
Zaev prijeti ostavkom
Ipak, i Komisijini i dužnosnici vlade u Skoplju upozoravaju da bi uskraćivanje pregovora nakon Prespanskog sporazuma bila katastrofalna poruka. Premijer Zoran Zaev navodno bi, prema diplomatskim izvorima, bio spreman u znak protesta u takvom scenariju dati ostavku. Rasprava u Vijeću EU o jučerašnjim preporukama Komisije tek se treba otvoriti.
Slično kao što je Komisija ignorirala u svom mišljenju o BiH hrvatske stavove, ni u izvješću o napretku Srbije nema ni slova o zakonu o regionalnoj jurisdikciji, koji hrvatski diplomati u EU i hrvatski europarlamentarci prezentiraju Komisiji kao neprihvatljiv, tražeći da se u pregovorima Srbije s EU postavi i provede uvjet izmjene tog srpskog zakona. U Komisijinu se izvješću kaže da Srbija “mora pokazati čvršću predanost domaćem procesuiranju ratnih zločina na svim razinama” te da je nužna “smislena regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi kako bi se prevladalo nasljeđe prošlosti i konstruktivno izgradilo obostrano povjerenje, dijalog i tolerancija u regiji”.
U Bruxellesu nisu zadovoljni time što Srbija ne sudi visokorangiranim počiniteljima ratnih zločina, nego samo niže i srednje rangiranim: u ukupno 76 suđenja od 2003. samo je 13 bilo protiv srednje rangiranih časnika i nijedno protiv visokih zapovjednika. Strategija srbijanskog tužiteljstva za 2018.-2023. nema jasne kriterije za davanje prioriteta suđenjima za ratne zločine, kao što je predviđeno akcijskim planom Srbije u 23. poglavlju, zaključuje EK.
Srbija također mora “konstruktivno surađivati sa susjedima u traganju i utvrđivanju sudbine nestalih osoba ili njihovih posmrtnih ostataka, uključujući i brzom razmjenom informacija”, kaže EK.
Imamo srecu sto nije spomenula ni piranski zaljev!