EK: Ograda između Mađarske i Hrvatske bila bi u najmanju ruku nepoželjna

Dan nakon što je mađarski premijer Viktor Orban izjavio da je spreman graditi ogradu i na granici Mađarske i Hrvatske, glasnogovornica Europske komisije Natasha Bertaud poručila je da bi takva ograda između dviju država članica EU bila "u najmanju ruku nepoželjna", no nije jasno odgovorila bi li bila i nelegalna. 

– Ne želimo sudjelovati u hipotetskoj raspravi o tome što bismo mislili kad bi se nešto dogodilo. Naravno, granica Mađarske s Hrvatskom je vanjska granica schengenske zone, no Hrvatska je istodobno država članica EU i kandidatkinja za članstvo u schengenskoj zoni – rekla je Bertaud. – Države članice schengenske zone odgovorne su za upravljanje vanjskom granicom i mogu birati mjere koje smatraju primjerenima. Naše stajalište o zidovima je jasno: oni nisu dugoročno rješenje i šalju pogrešnu poruku našim članicama, a Hrvatska je država članica EU. Očito je da bi ograda između dviju članica EU na takav način u najmanju ruku bila nepoželjna – dodala je glasnogovornica EK.

Podsjetimo, premijer Orban preksinoć je na kraju radnog posjeta institucijama EU u Bruxellesu odgovorio na pitanje Večernjeg lista što misli učiniti ako migranti počnu zaobilaziti ogradu na mađarsko-srpskoj granici tako što iz Srbije skrenu prema Hrvatskoj i dalje prema Mađarskoj.

– Ako krijumčari i ilegalni migranti odluče u velikom broju ulaziti u Mađarsku kroz Hrvatsku, moramo i na toj granici imati fizičku barijeru. Budemo li prisiljeni, izgradit ćemo i ondje ogradu – rekao je premijer Orban.

Samo nekoliko sati prije te izjave, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker na zatvorenom sastanku u Bruxellesu ponovio je mađarskom premijeru da "ograde šalju pogrešnu poruku i nisu primjereno rješenje". No, Komisija tvrdi da ne može pravno kazniti ili disciplinirati Mađarsku zbog gradnje ograda jer je čuvanje granica u nadležnosti država članica, a ne Unije. 

Ministri vanjskih poslova 28 država članica EU danas su se okupili u Luksemburgu, gdje je ministrica Vesna Pusić novinarima komentirala neslužbene najave o tome da će Europska komisija sljedeći tjedan predložiti preseljenje 160.000 migranata koji su ušli u Italiju, Grčku i Mađarsku, a trebali bi biti preseljeni po svim ostalim državama EU.

Iako to još nije potvrđeno, već je samo navedeno u nacrtu prijedloga na kojem radi Komisija, ključ za raspodjelu bile bi iste one kvote koje je Komisija izračunala kad je u svibnju ove godine predložila preseljenje 40.000 migranata iz Italije i Grčke. Tada je EK za Hrvatsku odredila kvotu od 1,75 posto, a ostane li takav postotak i u novom prijedlogu koji se još priprema, od Hrvatske bi moglo biti zatraženo da zbrine oko 3000 ljudi. To bi bilo pet do šest puta više od brojke na koju je Hrvatska pristala u srpnju, kada je u Vijeću EU pristala zbrinuti 550 ljudi (400 Sirijaca i Eritrejaca preseljenjem iz Italije i Grčke te još 150 Sirijaca iz izbjegličkih kampova uokolo Sirije).  

– Broj od 3200 ljudi nije točan. Ni teoretski to nije broj o kojem se govori za Hrvatsku. Broj o kojem je donesena odluka je 550, a sve ostalo u ovom je trenutku vrlo upitno na razini država članica jer mnoge su već ovdje izrazile apsolutno nezadovoljstvo time da Komisija na bilo koji način to određuje. S druge strane je problem u tome što većina tih izbjeglica ne želi ostati u većini država članica. A način na koji ih možete zadržati, tvrde neke države članice, jest jedino silom. Ta vrsta računanja je račun bez krčmara jer treba osigurati uvjete u kojima bi željeli ljudi ostati. Azil nije nešto što možete ljudima prisilno nametnuti – rekla je ministrica Pusić. 

Na neformalnom sastanku Vijeća za vanjske poslove EU sudjeluju i ministri iz Turske, Makedonije i Srbije, a Hrvatska je u jednom tzv. nonpaperu predložila da se upravo na te zemlje koncentrira pomoć EU, kako novčana, tako i pomoć u stručnim osobama koje bi procesuirale zahtjeve tražitelja azila.