Europska središnja blagajna uprihodit će dogodine 147,4 milijarde eura, a iz nje će se isplatiti 132,7 milijarda, prihvate li države članice u Vijeću EU i Europski parlament nacrt europskoga proračuna za 2012. godinu koji je u srijedu predstavila Europska komisija. Prihodovna bi strana prema tome prijedlogu bila veća 3,7 a rashodovna 4,9 posto nego u ovogodišnjemu proračunu.
Za izravne potpore poljoprivrednim proizvođačima te za pomoć u slučaju poremećaja na tržištu hrane utrošilo bi se 33,2, a za seoski razvitak 10,4 posto proračuna, odnosno na poljoprivredu bi ukupno otišlo 43,6 posto proračuna. Samo desetinku postotnoga boda manje, 43,5 posto, utrošilo bi se kroz kohezijske i ustrojne fondove, odnosno na razvitak ispodprosječno razvijenih područja te na mjere usmjerene na jačanje konkurentnosti, povećanje gospodarskoga rasta i otvaranje novih radnih mjesta. Na upravne troškove potrošilo bi se 6,2 posto, što je u ukupnome iznosu jednako kao i u 2011.; 5,5 posto stajale bi vanjska politika i razvojna pomoć, dok bi unutarnja politika dobila 1,1 posto proračuna.
Europski povjerenik za proračun i novčarsko programiranje Janusz Lewandowski nazvao je ovaj prijedlog “delikatnom ravnotežom između stezanja pojasa i mjera za poticanje rasta”. Povećanje proračuna u odnosu na 2011., protiv čega će sigurno graknuti Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i još pokoja država članica, obrazložio je “poštovanjem zakonskih obveza sufinanciranja ranije pokrenutih europskih programa poput znanstvenih, područnih ili onih usmjerenih na male i srednje tvrtke".
– Samo šest posto proračuna troši se na rad europskih ustanova, a 94 posto vraća se europskim regijama, gradovima, tvrtkama, znanstvenicima I građanima, od čega čak polovica ide na rast i zapošljavanje. Već treću godinu zaredom u EK ne tražimo ni jedan novi položaj – naglasio je Lewandowski. Na pitanje znači li to da ni u 2012. EK neće zaposliti nikoga od onih koji su još u 2009. položili prvi test za zapošljavanje hrvatskih građana u europskim ustanovama odgovor još nismo dobili.