Zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Ilčić za Večernji TV komentirao je slučaj posvajanja djece iz Konga. On je, naime, pitanje međudržavnog posvojenja potaknuo u Europskom parlamentu. Kako ističe, u rekordnom je roku uspio tu točku postaviti na dnevni red plenarne sjednice.
"Vlada veliki interes oko ove teme. Očito je svima jasno da se nešto hitno mora napraviti, prvenstveno po pitanju međudržavne suradnje u tom pitanju. Kada govorimo o toj temi, posvojenje je samo po sebi nešto vrlo plemenito, kao i ljubav koju su ljudi spremni dati nezbrinutoj djeci. S druge strane, činjenica je da kada se interes djeteta stavi u drugi plan i kada se u prvi plan stvari samo interes ljudi da imaju dijete, da na bilo koji način dođu do djeteta, onda nastaju problemi. Ti problemi uglavnom nastaju kada se oni obrate nekakvim sumnjivim posrednicima koji su vrlo često skloni falsificirati dokumente, švercati djecu preko granice i tako dalje. Onda cijena postaje jedino mjerilo", naveo je te istaknuo kako tada, primjerice, dijete koje ima manje od godinu dana košta više nego starije dijete.
"Tu se o djeci počinje pričati kao o robi i tu je onda problem", ističe te dodaje kako postoji mogućnost da isti posrednik proda dijete trgovcu ljudima kojih je jako mnogo.
"Prema podacima UNICEF-a, više od milijun djece je godišnje oteto i zloupotrebljavano u najstrašnije svrhe – od dječje prostitucije, pornografije, trgovine organima. Treba na neki način naći balans između zaštite roditelja i djece koja su legalno posvojena, da ne bi bilo stigmatizacije, i s druge strane zaštite velikog broja djece koja se zloupotrebljavaju", kazao je. Važno je, navodi, podići razinu svijesti o određenoj temi, zainteresirati različite grupe i naći jedan uravnoteženi prijedlog teksta.
"Pri svemu tome jako je važno da se odmaknemo od ideološkog pristupa. Tko treba posvajati, puno je govora o tome. To jesu važne teme, ali o tome trebaju odluke donositi nacionalni parlamenti, a ne Europski parlament", kaže i nastavlja: "Ako želimo zaštititi djecu, onda trebamo to držati u fokusu. To je izrazito važna tema, i ne opterećivati se ideološkim prepucavanjima".
Na pitanje što Europska unija može napraviti po pitanju međudržavnog posvojenja, Ilčić navodi kako rezolucija, o kojoj će se raspravljati o ožujku, nije pravno obvezujuća.
"Radimo na rezoluciji. Ona nije obvezujuća i upravo zato što nije, ona mora biti kvalitetna da bi je zemlje implementirale", rekao je te dodao kako se rezolucijom može potaknuti države da unaprijede svoje zakonodavstvo. Njegov prijedlog sadrži tri temeljne točke: "Bolja međudržavna suradnja, zatim bolji nadzor nad svim posrednicima dakle da se oni akreditiraju, da mi znamo tko to može posredovati u kojoj zemlji. I treće, moj prijedlog je da se privremeno ili trajno zabrani, obustavi posvajanje iz zemalja koje nisu potpisnice Haaške konvencije da bi se napravio određeni pritisak na te zemlje da dignu te svoje standarde. Da mi znamo i da roditelji kada idu posvajati sa sigurnošću znaju da je to dijete legalno dano na posvajanje, a ne da ih muče misli o tome je li dijete možda kidnapirano, kakva je povijest tog djeteta."
"Postoji puno dobre volje. Puno je ljudi koji žele postati roditelji, ali oni se, kada zađu u tu proceduru, često osjećaju izgubljeno", tvrdi. Opasnim je nazvao razmišljanje koje su, primjerice, imali pojedini Šveđani koji su posvajali djecu iz Čilea.
"Čile je čak imao politiku borbe protiv siromaštva da ženama oduzima djecu i daje ih u Švedsku na posvojenje. Nezgodan je taj mentalitet koji je među Šveđanima vladao: 'Čile je siromašna zemlja. Kako god da smo došli do djeteta, sve je okej, mi smo ustvari spasili tu djecu.' To je jako opasno razmišljanje jer u tom slučaju vašu ili moju djecu neki bi Norvežani recimo mogli oteti i reći: 'Ti jadni Hrvati, oni su siromašni, kako god da smo došli do djece, nema veze, mi smo njih spasili.' To je opasno gledanje na stvar", kazao je.
"Vidim da se u Hrvatskoj dosta jednostrano i necjelovito tome pristupa. Mi moramo imati senzibilitet prema roditeljima koji su posvojili djecu, ali s druge strane ne možemo ignorirati brojke koje su grozne. Imamo 18 tisuća djece migranata koji su u deset godina ušli u Europsku uniju i kojoj se gubi svaki trag", ističe. U Hrvatskoj, navodi, posvajati mogu samo oni koji su prošli određenu proceduru. Misli da bi se trebalo više respektirati vlastiti zakon i ne prepisivati sudske odluke iz drugih zemalja.
"Moramo jednako poštovati svu djecu i stavljati jednake kriterije, zato zakoni postoje", ističe te vezano uz posvajanje iz Konga dodaje: "Očito nije bilo dosljednosti i ozbiljnosti nego se to prelako prepisivalo i dovodilo se potencijalne posvojitelje u vrlo nezgodnu situaciju."
U Večernjem listu objavljena je statistika da su Hrvati u pet godina posvojili 68 djece iz Konga, a ostatak svijeta od 2018. do 2020. godine 82 djeteta. Ladislav Ilčić ističe kako je to zabrinjavajuće.
"Hrvatska je sada i članica Schengena, što znači da se vrlo lako djecu može prevesti u bilo koju drugu europsku državu, što bilo kojem ilegalnom lancu olakšava posao. Ne bih htio pomisli da je Hrvatska nekakav 'hot spot' za krijumčarenje djece, ali podaci zabrinjavaju i ne možemo pred njima zatvarati oči", rekao je i naveo kako treba provjeriti jesu li ta djeca još uvijek u Hrvatskoj.
Pa u pravu je. Da to treba regulirati i dovesti u red - treba. Jer trenutno reda nema, a država nema pojma tko koga posvaja, odakle, niti gdje su ta djeca, u kakvim uvjetima žive, jesu li uopće više u Hrvatskoj itd. Jer ne postoji evidencija i država se time ne bavi. Dakle, država se mora angažirati, bolje ikad nego nikad.