Fantastično otkriće na Hvaru: Pronašli kasnoantičku nekropolu iz polovice 4. i 5. stoljeća

Fantastično otkriće za povijest grada i otoka Hvara! Prema preliminarnim rezultatima, pronađena je kasnoantička nekropola iz druge polovice 4. i početka (ili prve polovice) 5. stoljeća, kao i istočni krak bedema kasnoantičkog naselja s gradskim vratima datiranima u sam kraj 5. stoljeća.

Nekropola se pružala istočno od gradskih bedema, po svemu sudeći uz cestu koja je vodila do dokumentiranih gradskih vrata. Na istraženoj površini od 65 m2 otkriveno je 20 grobova s osteološkim ostacima koji upućuju na to da su u njima sahranjene 32 osobe, među kojima se posebno ističe veći broj djece i adolescenata. S obzirom na lokaciju i zatečeno stanje nalazišta, može se pretpostaviti da se pod okolnim kućama nalazi još netaknutih grobova. Iako su se u prošlim istraživanjima na drugim lokacijama u gradu Hvaru pronalazili kasnoantički grobovi, ovo je do sada najveći i najbogatiji nalaz kasnoantičke nekropole.

Osnovni tipovi kasnoantičkih grobova uključivali su: jednostavne grobove u zemljanoj raci, grobove u amforama, grobne konstrukcije izrađene od krovnog crijepa – tegula i imbreksa, kao i jednu zidanu grobnicu, moguće obiteljsku, u kojoj je pronađeno 12 kostura.

Nove spoznaje o urbanizmu

Nakon dvomjesečnih radova, završeno je ovo arheološko istraživanje u vrtu palače Radošević u gradu Hvaru pod vodstvom hvarske tvrtke Kantharos d.o.o. Istraživanja su potaknuta projektom gradnje nove Gradske knjižnice i čitaonice Hvar. Iako se već probnim sondažnim istraživanjem provedenim u svibnju 2020. godine moglo naslutiti da će istraživanje biti zanimljivo, ovakve nalaze nitko nije očekivao.

– Grobovi u amforama predstavljaju vrlo čest način pokapanja u kasnoj antici, pa tako i u Hvaru. Siromašnije stanovništvo ukapalo je svoje mrtve u amforama, da u zidanim su se grobnicama uglavnom pokapali dobrostojeći stanovnici. Amfore su kao široko dostupna ambalaža bile vrlo jeftine. Grobna konstrukcija ovakvog ukopa na hvarskoj nekropoli sastoji se od jedne amfore ako je riječ o djetetu ili dvije-tri amfore ako je riječ o odrasloj osobi. Amfore su uglavnom bile prepolovljene horizontalno, pri čemu je jedna strana položena na tlo te upotrijebljena kao podloga na koju je polegnut pokojnik, a druga strana je poslužila kao poklopnica. U slučaju ukopa odrasle osobe u više amfora one bi se prepolovile vertikalno i tijelo bi bilo položeno kroz amfore – opisuje voditelj istraživanja Eduard Visković.

Zbog ograničenog prostora u amfori pokojnici su često polagani lagano svinutih koljena ili okrenuti na bok. Visković dodaje kako grobovi u amforama mogu biti i poganski i kršćanski, ali na ovoj nekropoli su vjerojatno kršćanski. Naime, jedna od pronađenih lucerni – keramičkih svjetiljki – ukrašena je motivom križa.

Ono što posebno ističe ovu nekropolu jest njena izuzetna sačuvanost, kao i vrlo vrijedni i cjeloviti grobni nalazi. Većinu netaknutih grobnih cjelina krasili su prilozi jednog ili više keramičkih vrčeva i uljanih svjetiljki, staklenih boca i posudica, novac i ostali sitni upotrebni predmeti poput koštanih ukosnica, brončanih igala te jedna ribarska udica.

– Preliminarna analiza ovih nalaza pružila je i dataciju same nekropole, ali i nagovijestila potpuno nove uvide o lokalnoj i regionalnoj kasnoantičkoj keramičkoj proizvodnji kao i trgovačkim vezama kroz dokumentirane importe iz Grčke, Male Azije i sjeverne Afrike, među kojima su neki prvi put zabilježeni na Jadranu. Svi ovi podatci govore nam da je trgovina u to vrijeme bila iznimno živa i razvijena – kaže voditelj istraživanja Eduard Visković.

Pronađeni istočni krak bedema u jednom dijelu je presjekao nekoliko grobova te se prema analogijama s prethodno istraženim dijelovima bedema u hvarskom Arsenalu može datirati na kraj 5. stoljeća, dok se preciziranje datacije, kao i u slučaju grobova, očekuje nakon rezultata radiokarbonskih analiza. Pred sam kraj istraživanja, u najdubljim je slojevima pronađen i stariji antički zid koji se, prema afričkoj keramici pronađenoj u samom zidu, preliminarno datira u 2. stoljeće.

Sljedeći korak u istraživanju jest slanje kostiju na osteološke i antropološke analize u Institut za antropologiju, čime ćemo dobiti vrijedne podatke o načinu života, prehrani i zdravlju drevnih stanovnika Hvara.

– Od svih dosad pronađenih tragova kasnoantičkog života u Hvaru ovo je zaista najvažnije i najbogatije nalazište, koje slikovito prikazuje sav arheološki sjaj grobnih nalaza i pruža nam, zasad, najdetaljniji uvid u pogrebne običaje tog razdoblja, ali i nova saznanja o urbanizmu. Stoga se nadamo da pronađeni materijal neće dugo biti zatvoren u kutijama, već će se, zajedno s izrađenom dokumentacijom, prezentirati javnosti na vrlo skoroj izložbi – napominje Visković.

Od 6000 godina pr. Krista

Otok Hvar je naseljen još od prapovijesti. Poznati hvarski arheolog Grga Novak svojim je istraživanjima u hvarskim špiljama na otoku iznjedrio cijelu jednu novu prapovijesnu kulturu mlađeg kamenog doba nazvanu po otoku Hvaru koja se rasprostirala od Tršćanskog zaljeva pa sve do južnodalmatinskih otoka i zaleđa. Gradu Hvaru najbliža je Markova špilja u kojoj se kulturni slojevi protežu od impresso kulture starijega kamenog doba, preko hvarske kulture mlađega kamenog doba, slojevi iz eneolitika, brončanog i željeznog doba te antike – raspon od 6000. g. pr. Kr. do 200. g. poslije Kr.