Femicid ne poznaje niti jedan zakon u regiji: Hrvatska treća u EU po broju ubojstava žena

Prema službenim podacima u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj je ubijeno gotovo 400 žena što samo govori o kolikom problemu se radi i koliko je on zapravo težak, ali i raširen. Kad kažemo da je Hrvatska treća, mnogi će pomisliti na plasman Vatrenih na svjetskom nogometnom prvenstvu u Kataru, međutim tužna je činjenica to da smo također treći, doduše ne na svijetu, nego u Europskoj uniji, kada je u pitanju broj ubojstava počinjenih na štetu žena. I da je samo jedna osmrtnica bilo bi previše, a lani ih je bilo 13. Izbodena nožem, prebijena nasmrt, zatučena cjepanicom, zatučena tupim predmetom, zadavljena... Slučajevi su se redali, a u pravilu bi nakon njih svima bila puna usta toga kako što prije treba donijeti nacionalnu strategiju za suzbijanje i prevenciju femicida, ministri pa čak i sam premijer bi se zgražali nad tim „čistim femicidima“ kako su ih sami nazivali, međutim činjenica je kako hrvatski zakon femicid kao takav – ne poznaje.

– Femicid je rodno uvjetovani oblik nasilja, odnosno ubijanje žena i djevojčica zbog njihova spola, a pod njega potpadaju ubojstva žena kao rezultat nasilja intimnih partnera, mučenje i mizogino pogubljivanje žena ili ubijanje žena i djevojčica u ime takozvane časti. Dakle, radi se o specifičnoj kvalifikaciji ubojstva žene, a naš kazneni zakon ne poznaje zasebno kazneno djelo femicida – pojašnjava definiciju femicida Zdravka Sadžakov, koordinatorica udruge B.a.B.e. koja ističe kako se i oni kao udruga koja se bavi zaštitom žena od nasilja pridružuju grupi zagovaratelja uvođenja femicida kao zasebnog kaznenog djela.

– Ponavljamo, femicid se razlikuje od drugih ubojstava jer se radi o rodno povezanim ubojstvima žena, samo zato što su žene. Ovo svakako pokazuje da se temeljni uzroci femicida razlikuju od drugih vrsta ubojstava i povezani su s općim položajem žena u društvu, diskriminacijom žena, rodnim ulogama, nejednakom raspodjelom moći između muškarca i žena, uobičajenim rodnim stereotipima, predrasudama i nasiljem nad ženama – ističu u toj udruzi. Crna lista femicida u Hrvatskoj je podugačka, 2020. je ubijeno 19 žena od čega je 14 ubojstava klasificirano kao femicid, a u 2021. ubijeno je njih 14 od čega je 11 stradalo od ruke bliske osobe.

– Iako se u teoriji jasno zna što je femicid, potrebno je da taj pojam i u zakonu bude kvalificiran, a mi se zalažemo da on bude kvalificiran kao teško kazneno djelo. Nekima se to ne čini logično, ali prije 20-30 godina bilo je prihvatljivo i da silovanje u braku nije kazneno djelo – govori Mirjana Kučer iz udruge Domine. Hoće li femicid postati dio zakona može se samo nagađati, ali premijer Andrej Plenković u nekoliko je navrata jasno kazao kako je njegova Vlada “već dosta postrožila zakone u odnosu na sve ono što je bilo prije, a ako treba postrožit će ih još“.

– Bilo bi doista neiskreno reći da se zakoni u sferi zaštite žena žrtava nasilja nisu usavršavali i postrožavali, kao i da pravna zaštita žena žrtava nasilja nije bolja. Savršena svakako nije i uvijek ima prostora za poboljšanje. Ipak, ono što je, prema iskustvu Udruge B.a.B.e. daleko nesavršenije od sadržaja propisa jest njihova često aljkava, manjkava, nemarna primjena neusklađena s propisanim najvišim standardima zaštite žrtve na način kako to žrtva zaslužuje. Primjerice, što reći ako obiteljskog nasilnika ne zadrže u istražnom zatvoru, a ženi žrtvi nasilja to nitko ne javi i tome slično. Naravno da je počinitelj u tom trenutku može ubiti, nisu ovdje krivi zakoni nego njihova primjena – smatraju u toj udruzi. Problem je i taj što sudska praksa nije ujednačena, kao i da od suda do suda, odnosno od suca do suca, ovisi kako će i koliko neki nasilnik ili ubojica biti kažnjen. Ima sudaca koji presude strogo, ali i onih čije su kazne blage pa i uvjetne, što se mora promijeniti kako bi se nasilnicima i ubojicama poslala jasna i glasna poruka. Trenutno su u tijeku e-Savjetovanja o izmjenama Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima, kao i analize Pravilnika o načinu izvršenja mjera opreza i Pravilnika o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve. Educirat će se i specijalizirati suci u predmetima nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, a mreža podrške žrtvama kaznenih djela proširit će se na još 10 sudova. Ostaje pitanje hoće li to sve biti dovoljno da se maknemo s tog neslavnog trećeg mjesta.

61 posto ubijenih žena u Srbiji u gradovima

U Srbiji su tijekom 2022. godine ubijene najmanje 24 žene i jedna djevojčica u obiteljsko-partnerskom odnosu, s tim da je i dalje nerazjašnjeno ubojstvo studentice u Mirijevu, koja je moguća 25. žrtva, najkraći je izvještaj o femicidu za proteklu godinu, s tim što postoji i eventualna 26. žrtva.

Sama činjenica da nema službenih preciznih informacija, sa jedne strane, a da se nevladin sektor posvećen nasilju nad ženama, a onda i ogoljenom zločinu iz mržnje, što je femicid u biti, oslanja na neformalne izvore, prije svega medije, pokazuje odnos Srbije prema ovom teškom nasilju i praksi. 

– Tijekom 2022. godine povećan je broj ubijenih žena u odnosu na 2021. kada je bilo ubijeno 20 žena. Također je povećan broj slučajeva u kojima je nasilje bilo prijavljeno prije nego što se dogodilo ubojstvo – u 7 slučaja, u odnosu na 5 u 2021. godini. U 7 slučajeva ubojice su nakon ubojstva izvršili samoubojstvo, i u isto tolikom broju su pokušali samoubojstvo. U 13 slučajeva femicid se dogodio u gradovima, od kojih 7 na teritoriju grada Beograda (5 u gradskim općinama i 2 u prigradskoj). 17 ubijenih žena su bile starosti od 44 do 65 godina - kaže za Danas Vanja Macanović, odvjetnica i aktivistica Autonomnog ženskog centra, organizaciji posvećenoj zaštiti žena.

Naša sugovornica naglašava da se podaci o femicidu u Srbiji se ne razlikuju od podataka u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Od najmanje 106 žena koje su ubijene u obiteljsko-partnerskom odnosu tijekom 2020. i 2021.  gotovo polovina je ubijena u Srbiji (46), zatim u Albaniji (21), Bosni i Hercegovini (16), Sjevernoj Makedoniji (10), Kosovu (9) i Crnoj Gori (4).

– Svaku drugu ženu ubio je suprug ili partner u njihovoj zajedničkoj kući, a četvrtina žena u svojoj kući/stanu koji nije dijelila sa počiniteljem. Žene u starosnoj grupi od 46 do 55 godina su najčešće žrtve femicida, dok je među ubijenima svaka peta žena bila mlađa od 30 godina, i svaka peta žena bila starija od 60 godina – kaže Macanović.

Više od tri petine, 61 posto slučajeva ubojstva žena su se dogodila u gradovima, usprkos dostupnosti općih usluga podrške koje pružaju javne ustanove, kao i specijaliziranih usluga podrške i pomoći koje pružaju ženske organizacije. Ovaj podatak ruši predrasudu da su patrijarhalni razlozi, specifični za ruralne sredine, „uzrok“ nasilja. 

– Usprkos različitim mjerama koje su poduzete, alarm je stalno u crvenom - što pokazuje i broj ubijenih žena u protekloj godini – kaže povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, koja ima podatak o 26 žrtava.

– Zakone imamo, mijenjaju se stalno i intervencije kako bi se uspostavio djelotvorniji sustav, ali problem je i dalje tu. Mi kao institucija kontinuirano pratimo stanje i ukazujemo na vezu između diskriminacije žena i rodno zasnovanog nasilja, dajemo preporuke, podnosimo inicijative sa ciljem bolje zaštite žena.

Pored inicijativa za izmjenu Kaznenog zakonika i Zakona o izvršenju kaznenih sankcija važna je preporuka za kontinuiranu obuku svih profesionalaca u sustavu zaštite, naglašava ona.

– Od njihovog razumijevanja rodno zasnovanog nasilja zavisi adekvatno djelovanje u slučajevima nasilja prema ženama, a time i efikasnost institucija sustava u sprječavanju femicida. Također, potrebno je unaprijediti sinkronizirano i koordinirano djelovanje svih aktera na prevenciji nasilja prema ženama, ali i pravovremeno i adekvatno sankcionirati počinitelje – uvjerena je Janković.

Dobar zakonski okvir je važan i neophodan, kao i njegova dosljedna i neselektivna primjena, ali ne može se mnogo učiniti bez rada na promjeni kulturnih obrazaca i promjeni razumijevanja rodnih odnosa. Istovremeno, edukacija i ekonomsko osnaživanje žena su imperativ koji će najbolje utjecati na povećanje sigurnosti žena.

Ključni su rano prepoznavanje i sistemsko sprječavanje nasilja koje prije ili kasnije vodi do smrti žene. Ubojstvom ili ubojstvenim životom koji je dovodi do prerane smrti ili, pak, samoubojstva. No, te dvije vrste laganog ubojstva statistika uopće ne vodi.

– Prijavi nasilje - da. Kome? Oni koji su zaduženi da sprečavaju nasilje primjenjuju nasilne metode, prema nenasilnim prosvjednicima – građankama i građanima. Primer: bacanje žene preko ograde kraj puta u Šapcu. Da li je taj uniformirani, dakle licencirani nasilnik, kažnjen? Da li je kazna, ako je i izrečena, adekvatna i srazmjerna težini kaznenog djela? Tko je nadležan za izricanje i nadzor nad provođenjem kazne – sažima Nataša Milojević iz Fondasocijalne i demokratske inicijative.

Femicid je, ponavlja definiciju sugovornica Danasa, ubojstvo žene, djevojčice, bebe, zato što su ženskog spola.

– Reakcije institucija, organizacija, pojedinaca, psihologa, savjetnica, aktivistica...svih u borbi protiv nasilja nad ženama su burne, usmjerene ka nadležnim organima. Jedni su ogorčeni što „država ne reagira odlučnije i u skladu sa Zakonom“, drugi staju u obranu institucija, jer one, u okviru svojih nadležnosti, rade svoj posao kada je riječ o reagiranju po prijavama, istragama, kaznenoj politici. Međutim. Nakon svih ‚gašenja požara‘ izostaje adekvatna, sveobuhvatna, institucionalna, reakcija u skladu sa zakonom, ona koja osuđuje i sprječava nasilje. Nasilno ponašanje je postalo društvena norma, a nasilnici su medijske zvijezde.

Kazneni zakon Crne Gore ne poznaje kategoriju "femicida"

Kristina, Šejla, Zumreta, Branka, Anastasia...i još 12 ženskih osoba - nečijih kćerki, majki, supruga, sestara...ubijeno je u Crnoj Gori u proteklih pet godina. Ubijali su ih ostavljeni ili aktualni partneri, supružnici, lovci na novac, a u jednom slučaju sin je presudio ženi koja ga je rodila. Najmlađa žrtva imala je 18 godina, a najstarija 73 godine. Obje su ubijene 2019. godine. Među ubijenim ženama su i četiri žrtve masovnog ubojice Vuka Borilovića, u čijem je ubilačkom pohodu 12. kolovoza 2022. godine stradalo deset stanovnika Cetinja.

Vršiteljica dužnosti Vrhovne državne tužiteljice, Maja Jovanović, kazala je za Vijesti da je, zbog shvaćanja ozbiljnosti problema nasilja u obitelji ili obiteljskoj zajednici, koji je prisutan u tradicionalnom društvu, kakvo je crnogorsko, u prvim danima svog mandata v.d. VDT-a, rukovoditeljima svih državnih tužiteljstava skrenula pažnju da postupaju sa povećanim senzibilitetom u slučajevima obiteljskog nasilja.

– Istovremeno sam, u cilju ujednačenog postupanja i jedinstvene primjene zakona u slučajevima nasilja u obitelji ili obiteljskoj zajednici, u prethodnom periodu donijela Uputstvo općeg karaktera za ovo kazneno djelo. U Uputstvu su precizirani svi koraci koje svaki postupajući tužitelj treba poduzeti prije donošenja odluke u konkretnom predmetu. Ono što također smatram važnim, jest suradnja svih institucija koje su zadužene za suzbijanje nasilja u obitelji. Samo naš zajednički, udružen, profesionalan rad, dovest će do konkretnih rezultata uz obavezno informiranje žrtava o njihovim pravima. Na taj način ohrabrit ćemo žrtve da prijavljuju nasilje. Na takav, udružen i visoko profesionalan odnos, sa visokim stupnjem senzibiliteta, obvezuju nas slučajevi sa tragičnom posljedicama koji su se, na žalost, dogodili u Crnoj Gori u prethodnom periodu – kazala je Jovanović.

Ona poručuje da crnogorsko društvo, kao ni institucije, ne smiju zaboraviti tragične slučajeve, kao i da ne smijemo o problemima obiteljskog nasilja govoriti samo kada se ono dogodi. 

– Za sve nas zajedno takvi slučajevi su upozorenje da je neophodno da hitno i udruženo reagiramo i kao predstavnici institucija i kao predstavnici društva – poručila je čelnica crnogorskog tužilaštva.

Najmlađu žrtvu femicida u posljednjih pet godina - Kristinu Rakoćević, 5. rujna 2019. godine, nadomak jezera Krupac u Nikšiću, ubio je tada šesnaestogodišnji N.B.. Zločin je zgrozio Crnu Goru - tijekom sudskog postupka dokazano je da je tinejdžerka preminula trpeći fizičke bolove jakog intenziteta, dužeg trajanja, kao i duševne bolove jakog intenziteta. Utvrđeno je i da je dvije godine mlađi sugrađanin, nakon seksualnog odnosa, nožem izbo 24 puta u predjelu glave i tijela, nakon čega je šesnaestogodišnjak odvukao njeno tijelo i bacio ga u jarak. Njezino beživotno tijelo pronađeno je tri dana kasnije, a istražitelji su samo nekoliko sati nakon pronalaska pokojne K.R. uhitili N.B.

Iako mu je na teret stavljeno teško ubojstvo u podgoričkom Višem sudu izrečena mu je odgojiteljska mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa na tri godine. Sudsko vijeće obrazložilo je da su, pri odmjeravanju sankcije, primijenili odredbu Zakona o postupanju prema maloljetnicima.

U većini slučajeva ubojice su članovi obitelji, supružnici, bivši ili aktualni partneri, sinovi, a u jednom slučaju četrdesetpetogodišnji Nenad Milošević iz Prijestonice, likvidirao je svog strica B.M. (74) i njegovu nevjenčanu suprugu, odnosno svoju strinu G.G. (52).

– Tijekom 2022. godine Uprava policije je registrirala dva kaznena djela teško ubojstvo, jedno u siječnju na štetu ženske osobe 1994. godište, koje je izvršila osoba 1988. godište. Drugo teško ubojstvo dogodilo se u lipnju na štetu ženske osobe 1975. godište, a koje je izvršila osoba 1975. godište – kazali su Vijestima iz Uprave policije.

Žrtva ubojstva počinjenog u siječnju prošle godine je Zumreta Nerda, tada dvadesetsedmogodišnjakinja, koju je nasmrt pretukao nevjenčani suprug Dalibor Nikolić (33). Osumnjičeni za prebijanje sa smrtnim ishodom uhićen je na graničnom prijelazu Dobrakovo, dok je pokušavao pobjeći. Članovi Nerdine familije, nakon što je Zumreta preminula u bolnici, novinarima su ispričali da se u njihovoj obitelji i prije 15 godina dogodio stravičan zločin - njen otac, Dugađin Nerda, batinama je usmrtio svoju suprugu.

U lipnju prošle godine, u njenom stanu u Herceg Novom, Branku Petrović (47) ubio je njen vršnjak i bivši partner - Bojan Rašović. Tokom 2021. godina u Crnoj Gori ubijene su dvije žene. Posljednjeg dana rujna, ispred obiteljske kuće u Karabuškom polju u Tuzima, ubijena je jedva punoljetna Šejla Bakija (19), a ranjen njen otac Šaban Bakija (43). Iz niskih pobuda u nju je pucao Ilir Đokaj (30) - prema optužnici, prije ubojstva proganjao je i prijetio joj je, zato što nije htjela s njim obnoviti prekinutu izvanbračnu vezu.

I dok je javnost tražila odgovornost nadležnih zbog postupanja u ranijim prijavama Bakije, a zaštitnici ljudskih prava i građanski aktivisti prosvjedovali, tri tjedna nakon zločina u Tuzima, život je izgubila još jedna žena. U Petnjici je, 21. listopada, pedesetjednogodišnji A.Š. tupim predmetom ubio svoju suprugu E.Š. (36), ranio njihovu petnaestogodišnju kćerku, a potom izvršio samoubojstvo. Godinu ranije, u Crnoj Gori ubijene su tri žene - državljanka Srbije koja je živjela u Kanadi, Ljiljana Simić (54), ubijena je 3. rujna u selu Mokrine, kod Herceg Novog. Ubojice su spalile njezino tijelo nakon likvidacije. Za to ubojstvo odgovaraju Zoran Marić i Radomir Delić. Marića terete da je direktni izvršitelj zločina.

U lipnju te godine izvršeno je teško ubojstvo ukrajinske državljanke Galine Ghugol (59). Na Cetinju je, u nju, i njenog nevjenčanog supruga Branka Miloševića (74), nakon obiteljske svađe, pucao je Brankov bratanić Nenad Milošević (47).

– Dok je drugo teško ubojstvo zabilježeno u studenom na štetu ženske osobe 1981. godište, a koje je izvršila osoba 1973. godište – kazali su iz policije. Život je tada izgubila Ivana Premović (39). Nakon kraćeg verbalnog konflikta ubio je suprug, tada aktivni granični policajac - Puniša Premović (47). 

Tijekom 2019. godine četiri žene nasilno su izgubile život u Crnoj Gori. U svibnju je ubijena ženska osoba rođena 1946. godine. Ubojica je tada imao 45 godina. U rujnu, monstruozno je ubijena Kristina Rakoćević (18), a u prosincu je Peko Krivokapić (49) ubio svoju majku Savicu (68) u mjestu Cuce u cetinjskoj općini. Dva mjeseca ranije, za teško ubojstvo četrdesetpetogodišnjakinje optužen je muškarac star 24 godine.

– Tijekom 2018. godine Uprava policije je zabilježila jedno kazneno djelo ubojstvo i jedno kazneno djelo teško ubojstvo na štetu ženskih osoba. Kazneno djelo ubojstvo izvršeno je u ožujku na štetu ženske osobe 1966. godište, a koje je izvršila osoba 1963. godište. Teško ubojstvo je izvršeno u svibnju na štetu ženske osobe 1987. godište od strane osobe 1996. godište – objasnili su iz Uprave policije. Oni ističu da Kazneni zakonik Crne Gore ne poznaje kategoriju "femicida", već samo kaznena djela propisana članovima tog zakonika (ubojstvo čl. 143 i teško ubojstvo čl. 144). 

– Tako da su motivi za izvršenje gore navedenih kaznenih djela različiti, razlikuju se od slučaja do slučaja – kazali su iz crnogorske policije.

U svibnju 2018. godine, u Kotoru, tada dvadesetdvogodišnji Arsenije Stanović, ubio je ukrajinsku državljanku Anastasiju Lašmanovu (32). Lašmanova je zadobila 16 ubodno reznih rana i još minimum deset udaraca u glavu i tijelo tupo-tvrdim predmetom. Tijekom suđenja Stanoviću, vještak medicinske struke rekao je da je, najvjerojatnije, udarao bocom, zbog čega je došlo do prijeloma kostiju lubanje i razorenja tkiva velikog mozga. Lašmanova je prema nalazu vještaka, podizala ruke u pokušaju da se obrani. Uzalud.

Najopasnije mjesto za žene - dom 

Muž ubio ženu, brat ubio sestru, sin ubio majku, samo su neki od naslova koji su se tokom protekle godine pojavili na naslovnicama bh. novina, portala, tv priloga...I ne, to nije bila obiteljska tragedija, to je femicid koji se u našoj zemlji još uvijek ne definira kao
kazneno djelo. Prema neslužbenim i nepotpunim statistikama, od 2015. godine u Bosni i Hercegovini ubijeno je više od 60 žena, u 2019. godini 12, a prošle godine osam. Uglavnom su ih ubili muževi ili izvanbračni partneri. Međutim, djela se ne kvalifikuju kao femicid, odnosno ubojstvo žene od muškarca motivirano mržnjom i osjećajem nadmoći, jer ovaj termin nije pravno definiran u pravosuđu BiH. Ovakva djela se, najčešće, kvalificiraju kao nasilje u obitelji jer je blaža kazna, a ne kao teško ubojstvo, za što je moguća kazna zatvora i do 45 godina.

Više od jedne trećine pokušaja i izvršenog femicida dogodilo se u stanu, kući ili dvorištu žrtve čime se potvrđuje da je za ženu koja trpi nasilje najopasnije mjesto upravo njen dom. U 20 posto slučajeva, kazneno djelo dogodilo se na radnom mjestu žrtve što pokazuje veliku drskost i bezobzirnost počinitelja, navodi se u Analizi prakse sudova u procesuiranju femicida i pokušaja femicida u Bosni i Hercegovini od 2017. do 2021. godine.

Dio stravične statistike, prošle godine, postale su i Miralema i Edina koje su ubijene jer su žene. Ni u jednom od ova dva slučaja se ne radi o obiteljskoj tragediji, već o femicidu, najekstremnijoj formi rodno zasnovanog nasilja.

Slučaj ratnog veterana iz Tuzle, Salke Mehmedovića, koji je brutalno ubio suprugu Miralemu, a potom i sebe, pojedini mediji u Bosni i Hercegovini nazvali su obiteljskom tragedijom. U komentarima ispod ovih romantiziranih izvještaja se moglo čitati o njegovom junaštvu, sportskim uspjesima njegovog sina, a žena je, na ovaj način, negiranjem zločina, naočigled svih još jednom brutalno ubijena.

I Edinu Odobašić usmrtio je njen suprug Enes koji ju je ugušio kablom od kuhala i koji je, nekoliko sati poslije, počinio samoubojstvo.

Ovaj zločin bio je okidač za prosvjede širom zemlje. Sa skupa je poručeno: "Nasilje nad ženama nije privatna stvar. Nećemo samo čekati da dođemo na red. Nikad nijedna više".

Tijekom prošle godine građani BiH su na ulicama postavljali i smrtovnice kojima su željeli alarmirati javnost i skrenuti pažnja na femicid. Na njima je bilo navedeno kako su dvije od tri ubijene žene u dobi od 16 do 63 godine ubili njihovi partneri ili bivši partneri, muževi ili bivši muževi, među kojima su mnogi i ranije osuđivani za kaznena djela nasilja u obitelji ili nasilničko ponašanje prema ženi.

U iščekivanju da nadležni organi femicid uvrste u kazneni zakon, odnosno izmijene zakonsku regulativu, te oštrije kažnjavaju odgovorne za ova teška kaznena djela, iz Mreže pomagačica za podršku ženama pozivaju građane da prijavljuju nasilje nad ženama i djevojčicama prije nego što ono eskalira u ubojstvo. Pozivaju i odgovorne da prate i sankcioniraju počinitelje nasilja, prije nego što postanu ubojice.