saga švicarac

Fiksirani CHF njemački institut bi brisao, a devalvacijom povećao rast BDP-a 11,8%

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Fiksirani CHF njemački institut bi brisao, a devalvacijom povećao rast BDP-a 11,8%
25.01.2016.
u 17:15
Računica Ifo instituta: Smanjenje troškova rada za 10 posto privuklo bi u Hrvatsku strane investicije i povećalo izvoz
Pogledaj originalni članak

Praktički sve što je prethodna vlada premijera Zorana Milanovića radila u vezi s rješavanjem potrošačkih kredita u švicarskim francima bilo je loše, proizlazi iz analize uglednog njemačkog Ifo instituta, rađene po narudžbi HDZ-a, koju Večernji list nastavlja prezentirati uoči javne objave dokumenta koja se očekuje ovaj tjedan.

Tu mjeru treba ukinuti”, piše u nalazu Ifo instituta o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju usvojenima u siječnju 2015., kojima je fiksiran tečaj švicarskog franka (Ifo ne govori o kasnijim izmjenama tog zakona usvojenima u rujnu 2015., kojima je uvedena obvezna konverzija, jer je ova analiza dovršena u srpnju 2015.). “Kako ne postoji raspodjela tereta između kreditora i dužnika, ta mjera stvara negativan poriv kućanstvima da se nastave zaduživati ignorirajući tečajni rizik”, dodaje se u analizi.

Iako je dokument završen u srpnju, a u rujnu je uslijedila konverzija o kojoj se Ifo ne izjašnjava, Ifo ostavlja dojam da je skeptičan i prema tome jer u poglavlju o istoj temi upozorava: “Nikakve daljnje državne intervencije i ad-hoc mjere nisu preporučljive jer ozbiljno ometaju pravnu sigurnost i vladavinu prava”.

Taj je stav Ifo instituta sličan stavu koji je europski povjerenik za financijske usluge Jonathan Hill iznio krajem rujna u pismu hrvatskoj Vladi. On je, govoreći o zakonu o konverziji švicaraca, upozorio da potkopavanje pravne sigurnosti ugovora može loše utjecati na povjerenje investitora. Ifo u svojoj analizi na 330 stranica detaljno analizira i što Hrvatska treba učiniti za bolje privlačenje izravnih stranih ulaganja. Iako u prijašnjim poglavljima dokumenta jasno zagovaraju vanjsku devalvaciju, njemački stručnjaci analiziraju i mogućnost unutarnje devalvacije pa zaključuju da bi smanjenje troškova rada u Hrvatskoj za 10 posto privuklo strane investicije i povećalo izvoz do te mjere da bi tijekom 10 godina BDP dodatno narastao za 11,8 posto.

Za isti desetogodišnji rast BDP-a od 11,8 posto bila bi potrebna vanjska devalvacija kune prema euru od 17,19 posto. “Glavni je razlog gospodarske slabosti Hrvatske relativno visok trošak rada, što je zemlju učinilo nekonkurentnom nakon integracije u EU”, kaže dokument Ifo instituta, obrazlažući zašto se trošak rada mora smanjiti, a konkurentnost zemlje povećati upravo devalvacijom.

>>IFO predlaže slabljenje kune, HNB već sprema odgovor

>>10% slabija kuna - 3,5 milijardi kuna manje građanima

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 37

ST
stefj
17:41 25.01.2016.

Eh, dajte malo lakše s tim izrazima. Devalvacija od 10% u roku 10 godina nije ono što se zove devalvacija, već korekcija tečaja. Devalvacija je izraz koji se u današnjem svijetu koristi za jednokratno slabljenje valute. Tak da ne trebate plašiti ljude... A što se tiče Švicarca, fiksni tečaj je neodrživa mjera, tako da ionako to ne može funkcionirati. Osim toga, već sada smo taj fiksni tečaj i konverziju platili s preko milijardu izgubljenih deviznih rezervi, treba naći neka normalno rješenje. Čak je i jedna Mađarska podijelila trošak konverzije između banaka, države i dužnika... A da je cijena rada previsoka, je. Previsoka je radi poreza, a ne radi onoga što radnik dobije na ruke. A radnik dobije na ruke malo, jer mora hraniti hrpu uhljeba... Računica je vrlo jednostavna - u privatnom sektoru radi jedva 650.000 ljudi, znači svi ostali su na grbači tog istog privatnog sektora... Jedan "šljaker" koji ima 2500 Kn mora nahraniti državnog činovnika s istom stručnom spremom koji ima duplo više i još dva penzionera, onako usput. Kako se onda mogu smanjiti porezi?

Avatar TvojUjko
TvojUjko
17:32 25.01.2016.

Orban je zakon, bit će po mojem, za moj narod, ako vam se ne sviđa vratite se svojima. Tako je u svemu.

ST
stefj
18:03 25.01.2016.

Ne znam što se svi tu pjene. Posuđene novce trebat će vratiti na ovaj ili onaj način. Ja vidim jedini problem u tome što nisam ja posuđivao te novce već drugi, nisam ih ja trošio već drugi, a sada se od mene traži da jednako podnesem breme vraćanja... Jasno mi je da oni koji su posuđivali i trošili, sad vrište kad treba vratiti, traže revoluciju i sl. no ne treba zaboraviti da revolucija ne briše dugove, već možda teret vraćanja seli na nekog drugog. No u konačnici se to sve plaća... Ovdje se pljuje po bankama kojima je država vjerovnik, najviše pljuju državni činovnici koji su taj novac uglavnom trošili, a s druge strane opet od premijera traže da ode kod tih istih banaka i opet se zaduži da bi mogli dalje trošiti... Uopće ne razmišljaju o djeci i unucima koji će taj dug morati vraćati, razmišljaju da će i svoju djecu utrpati u državni i javni sektor da opet žive na grbači drugih... Nije strano niti razmišljanje da treba utamaniti one koji imaju novaca i sve im uzeti. Nije bitno što oni sami možda neće imati koristi od toga, bitno je da nema nekog tko će imati više od njih... I tako, budući da je takva situacija, nije čudo što smo tu gdje jesmo.