Praktički sve što je prethodna vlada premijera Zorana Milanovića radila u vezi s rješavanjem potrošačkih kredita u švicarskim francima bilo je loše, proizlazi iz analize uglednog njemačkog Ifo instituta, rađene po narudžbi HDZ-a, koju Večernji list nastavlja prezentirati uoči javne objave dokumenta koja se očekuje ovaj tjedan.
“Tu mjeru treba ukinuti”, piše u nalazu Ifo instituta o izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju usvojenima u siječnju 2015., kojima je fiksiran tečaj švicarskog franka (Ifo ne govori o kasnijim izmjenama tog zakona usvojenima u rujnu 2015., kojima je uvedena obvezna konverzija, jer je ova analiza dovršena u srpnju 2015.). “Kako ne postoji raspodjela tereta između kreditora i dužnika, ta mjera stvara negativan poriv kućanstvima da se nastave zaduživati ignorirajući tečajni rizik”, dodaje se u analizi.
Iako je dokument završen u srpnju, a u rujnu je uslijedila konverzija o kojoj se Ifo ne izjašnjava, Ifo ostavlja dojam da je skeptičan i prema tome jer u poglavlju o istoj temi upozorava: “Nikakve daljnje državne intervencije i ad-hoc mjere nisu preporučljive jer ozbiljno ometaju pravnu sigurnost i vladavinu prava”.
Taj je stav Ifo instituta sličan stavu koji je europski povjerenik za financijske usluge Jonathan Hill iznio krajem rujna u pismu hrvatskoj Vladi. On je, govoreći o zakonu o konverziji švicaraca, upozorio da potkopavanje pravne sigurnosti ugovora može loše utjecati na povjerenje investitora. Ifo u svojoj analizi na 330 stranica detaljno analizira i što Hrvatska treba učiniti za bolje privlačenje izravnih stranih ulaganja. Iako u prijašnjim poglavljima dokumenta jasno zagovaraju vanjsku devalvaciju, njemački stručnjaci analiziraju i mogućnost unutarnje devalvacije pa zaključuju da bi smanjenje troškova rada u Hrvatskoj za 10 posto privuklo strane investicije i povećalo izvoz do te mjere da bi tijekom 10 godina BDP dodatno narastao za 11,8 posto.
Za isti desetogodišnji rast BDP-a od 11,8 posto bila bi potrebna vanjska devalvacija kune prema euru od 17,19 posto. “Glavni je razlog gospodarske slabosti Hrvatske relativno visok trošak rada, što je zemlju učinilo nekonkurentnom nakon integracije u EU”, kaže dokument Ifo instituta, obrazlažući zašto se trošak rada mora smanjiti, a konkurentnost zemlje povećati upravo devalvacijom.
Eh, dajte malo lakše s tim izrazima. Devalvacija od 10% u roku 10 godina nije ono što se zove devalvacija, već korekcija tečaja. Devalvacija je izraz koji se u današnjem svijetu koristi za jednokratno slabljenje valute. Tak da ne trebate plašiti ljude... A što se tiče Švicarca, fiksni tečaj je neodrživa mjera, tako da ionako to ne može funkcionirati. Osim toga, već sada smo taj fiksni tečaj i konverziju platili s preko milijardu izgubljenih deviznih rezervi, treba naći neka normalno rješenje. Čak je i jedna Mađarska podijelila trošak konverzije između banaka, države i dužnika... A da je cijena rada previsoka, je. Previsoka je radi poreza, a ne radi onoga što radnik dobije na ruke. A radnik dobije na ruke malo, jer mora hraniti hrpu uhljeba... Računica je vrlo jednostavna - u privatnom sektoru radi jedva 650.000 ljudi, znači svi ostali su na grbači tog istog privatnog sektora... Jedan "šljaker" koji ima 2500 Kn mora nahraniti državnog činovnika s istom stručnom spremom koji ima duplo više i još dva penzionera, onako usput. Kako se onda mogu smanjiti porezi?