Uz Crnu Goru, danas su na birališta izišli i Finci i Bugari. Finci su glasali na parlamentarnim izborima koji bi mogli dovesti do dramatičnog zaokreta zemlje udesno, dok stranke desnog centra i antiimigracijske stranke nastoje svrgnuti socijaldemokratsku premijerku Sannu Marin. Nakon proboja nacionalista u susjednoj Švedskoj i pobjede krajnje desnice u Italiji prošle godine, Finska bi mogla postati najnovija zemlja koja se pridružila nacionalističkom valu u Europi.
Glasanje dolazi samo nekoliko dana uoči službenog pristupa Finske obrambenom savezu NATO-u, što je postalo moguće nakon što je Turska u četvrtak ratificirala kandidaturu te zemlje za članstvo.
Podjele jačaju
– Ankete pokazuju da desni politički trend u Finskoj jača – rekao je Juho Rahkonen iz istraživačkog instituta E2 za AFP. Tradicionalno, najveća od osam vodećih stranaka u parlamentu prva dobiva priliku za sastavljanje vlade, a od 1990-ih ta je stranka uvijek zahtijevala mjesto premijera.
– Cilj nam je pobijediti na ovim izborima i nastaviti svoj rad za održiviju budućnost – rekla je premijerka Marin.
Najnovije istraživanje koje je u četvrtak objavila javna televizija Yle pokazalo je da Nacionalna koalicija desnog centra ima tanko vodstvo s 19,8 posto, dok je nacionalistička euroskeptična Finska stranka na drugom mjestu s 19,5 posto. Na trećem je mjestu Socijaldemokratska partija (SDP) koju vodi Marin, koja je 2019. s 34 godine preuzela dužnost kao najmlađi premijer na svijetu, s 18,7 posto.
– Iako je iznimno popularna, izaziva i protivljenje. Politička podjela je ojačana – rekao je Rahkonen.
Dok je neki vide kao snažnu čelnicu koja je vješto upravljala pandemijom COVID-19 i procesom članstva u NATO-u, drugi vide rastući javni dug u njezinu mandatu i skandale oko videoisječaka njezinih partijanja kao znakove njezina neiskustva.
Bugari su danas izišli na birališta peti put u dvije godine, duboko podijeljeni u pogledu ruske invazije na Ukrajinu s obzirom na to da je zemlja tradicionalno bliska Moskvi. Ruska invazija na njezina susjeda produbila je političku krizu koja je zahvatila najsiromašniju članicu EU.
Bugari su 2020. izišli na ulice na najveće prosvjede od pada komunizma sa željom da otjeraju dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova zbog raširene korupcije. U nadi da će to biti prvi korak prema raščišćavanju javne scene, prosvjednici su potaknuli spiralu izbora.
Po zadnjim anketama, stranka GERB Bojka Borisova ima potporu oko 25 posto birača i u tijesnoj je utrci s prozapadnom reformističkom strankom Nastavljamo promjene (PP). Na čelu s harvardski obrazovanim Kirilom Petkovom (42), koji je bio kratko premijer 2022., PP je udružio snage s malom desničarskom koalicijom Demokratska Bugarska.
Ako ijedan blok misli osnovati vladu, trebat će vjerojatno partnere iz stranaka čiji je ugled okaljan sumnjama u korupciju ili čija su stajališta prema Ukrajini problematična.
Rat, euro, Schengen
Ultranacionalistička stranka Preporod, koja se brzo uspinje u anketama i Bugarska socijalistička stranka (BSP), nasljednica bivših komunista, brane Kremlj kad je riječ o invaziji na Ukrajinu. Mnogi u toj članici NATO-a imaju pogled uperen prema istoku, štujući Rusiju kao zemlju koja je okončala petostoljetnu vladavinu Osmanlija 1878. godine. Bugarski proruski predsjednik Rumen Radev, koji je imenovao prijelazne vlade između niza izbora, kritizira Petkova i njegove saveznike da su ratni huškači. Protivi se i slanju oružja Ukrajini.
Istodobno, bugarske tvornice streljiva rade punim kapacitetom proizvodeći streljivo za Kijev koje se izvozi preko trećih zemalja.
Sofija je morala odustati od uvođenja eura 2024. i još čeka isplatu punog iznosa europskog novca za oporavak od pandemije. Pristupanje Schengenu ponovno je odgođeno zbog protivljenja Nizozemske i Austrije, koje su zabrinute zbog migranata.
VIDEO U strahu pred moćnim susjedom: Finska počela gradnju ograde na granici s Rusijom
Europske države nikada nisu imali lošije državnike nego sada zapravo se radi o ljudima bez ideja i loše obrazovanih pa sama predsjednica EU je lažirala svoje studentske radove